Brodsko-posavska županija iznad je državnog prosjeka - na njezinu području 0,89 posto stanovništva čine Romi. Neslužbeni podatci, dakako, govore da ih je daleko više u tom dijelu Hrvatske.
SLAVONSKI BROD - Osmi dan mjeseca travnja odabran je za Svjetski dan Roma zbog datuma prvog Svjetskog kongresa Roma održanog u Londonu (od 8. do 12. travnja 1971. godine).
Edina Zuko/Pixsell
Riječ je o jednom od najvažnijih događaja u povijesti Roma jer su tada usvojene odluke o romskoj zastavi i službenoj himni.
Romska zastava je u donjem dijelu zelene boje - simbola zemlje, a u gornjem plave boje - simbola neba. Crveni kotač koji se nalazi u sredini zastave, predstavlja putovanja i migracije Roma. Službena romska himna temelji se na staroj romskoj pjesmi „Gyelem, Gyelem“ („Idem, Idem“).
Prvi kongres Roma u Londonu rezultirao je i proglašenjem službenog romskog jezika (romani chiba), kao i službenim prihvaćanjem naziva „Rom“, što na romskom jeziku znači čovjek.
Prema posljednjem Popisu stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj živi 17.980 Roma. Čine 0,46 posto stanovništva.
No, Brodsko-posavska županija iznad je državnog prosjeka - na njezinu području 0,89 posto stanovništva čine Romi.
Preciznije, tamo ih živi 1.155 - najviše u Slavonskom Brodu 1.105. U Novoj Gradišci ih je zabilježeno samo 28-ero. Od brodsko-posavskih općina samo ih u Gornjoj Vrbi ima 13-ero, dok su drugdje zabilježeni gotovo pa pojedinačno - Oriovac (1), Rešetari (2), Staro Petrovo Selo (4) i Vrpolje (1). To su, dakako, službeni podatci, dok oni neslužbeni kazuju kako je 'neprijavljenih' i nezabilježenih Roma bez ikakvih prava na tom području daleko više - možda i duplo više od prikazanog.
No, prema 'Popisu 2021.', Brodsko-posavska županija četvrta je na listi prema brojnosti romske populacije. Ispred nje su Međimurska (6.954), Grad Zagreb (2.167) te Osječko-baranjska (1.660).
Zanimljivo, u susjednoj Požeško-slavonskoj županiji zabilježeno je samo 30-ero Roma, od čega ih 20-ero živi u Požegi.
Pripadnici romske nacionalne manjine i u Slavonskom Brodu još se uvijek bore za svoja prava, ali i status u široj društvenoj zajednici. Voljno ili ne - većina ih ne može izbjeći getoizaciju pa su uglavnom nastanjeni u gradskom Naselju Josip Rimac, a njihova djeca pohađaju Osnovnu školu Hugo Badalić - Područna škola Jelas - ponekad i u razredima koji su u cjelini romski (što dodatno otežava smislenu i pravu integraciju u društvo). Često se susreću s predrasudama, osudama, stigmatizacijom i diskriminacijom - pa i napadima (kako u stvarnom, tako i u virtualnom svijetu). U kolokvijalno zvanom 'Romskom naselju' ih je prošli tjedan posjetio i saborski zastupnik Veljko Kajtazi, u sklopu predizborne kampanje.
FB
Reportaže PlusPortala o slavonskobrodskim Romima, moguće je pročitati u nastavku:
