'Ljudi su danas sve više okrenuti sebi, individualizmu, žele si priuštiti putovanja i sve što požele. Zato se djeca i rađaju u kasnijoj dobi pa ih na koncu i bude manje zbog smanjenog reproduktivnog razdoblja majki. U Hrvatskoj danas žene rađaju u prosjeku između 31. i 34. godine.'
PAD BROJA rođene djece demografski je trend koji Hrvatsku ne zaobilazi posljednjih deset godina. Sam primjer tome je požeška, ali i slavonskobrodska bolnica u kojima se s godinama znatno smanjio broj novorođene djece.
Prema podatcima, koji obuhvaćaju cijelu Hrvatsku, 2022. godine rođeno je šest tisuća manje djece nego 2013., a samo je prošle godine, u odnosu na prethodnu, rođeno njih čak tri tisuće manje.
U 2021. godini živorođeno je 36.508 djece, a ta je brojka, piše Index, naglo pala već sljedeće godine i to za preko sedam posto. U 2022. godini živorođeno je 33.883 djece, dakle preko dvije tisuće manje. Do kraja srpnja ove godine rođeno je 18.480 djece.
Mladi sve rjeđe i sve kasnije stupaju u bral, žene sve kasnije rađaju
Profesorica sa Sveučilišta u Zadru, Vera Graovac Matassi, kao jedan od ključnih razloga za smanjenje broja djece istaknula je trend smanjenja stanovnika u fertilnoj dobi jer žene sve kasnije rađaju pa im je time i smanjena reproduktivna dob. Sve je to, objašnjava, posljedica modernog doba.
- Ljudi su danas sve više okrenuti sebi, individualizmu, žele si priuštiti putovanja i sve što požele. Zato se djeca i rađaju u kasnijoj dobi pa ih na koncu i bude manje zbog smanjenog reproduktivnog razdoblja majki. U Hrvatskoj danas žene rađaju u prosjeku između 31. i 34. godine.
Ako pogledamo zadnjih desetak godina emigracije, uglavnom je emigriralo stanovništvo između 20 i 40 godina, dakle oni koji su u reproduktivnoj dobi. Nakon ulaska u Europsku uniju, emigrirale su cijele obitelji pa se time i smanjio broj mladih i djece. - objasnila je za Index, Graovac Matassi.
Iako se posljednjih deset godina smanjio broj živorođene djece, prosječni broj rođene djece prema ženi ne odstupa previše, objašnjava Graovac Matassi. - Žena u Hrvatskoj u prosjeku ima 1.5 djece i taj se prosjek znatno ne mijenja. Inače, demografska teorija kaže da bi se stanovništvo obnavljalo, svaka žena u reproduktivnoj dobi trebala bi roditi 2.1 dijete.
Dakle, više od dva djeteta po ženi potrebna su kako bi ta obnova tekla prirodno. Uostalom, ista je situacija i u ostalim zemljama Europe gdje samo pokoja država zadovoljava taj prosjek, dok je većina zemalja ispod njega. Primjerice, u Europskoj uniji najviši fertilitet ima Francuska s prosjekom rođene djece od 1.8 po ženi. - kazala je profesorica.
Koje će, pak, posljedice imati Hrvatska zbog drastičnog pada broja djece, moguće je doznati u članku koji je u cijelosti moguće pročitati ovdje.
