U Brodsko-posavsku županiju iz inozemstva više doseljavaju stranci no hrvatski državljani: 70,7 % naspram 29,3 % u 2019., 64,1 % naspram 35,9 % u 2020., 58,4 % naspram 41,6 % u 2021., 69,5 % naspram 30,5 % u 2022. te 76,3 % naspram 23,7 % u 2023.
VEĆ smo ovoga mjeseca pisali o migracijama u Brodsko-posavskoj županiji, najavivši da ćemo od Državnog zavoda za statistiku (DZS) zatražiti detaljne podatke o državljanstvu i zemlji podrijetla doseljenih odnosno o državljanstvu i zemlji odredišta odseljenih jer se isti javno objavljuju samo za nacionalnu razinu. U nastavku teksta donosimo analizu nastalu na temelju podataka koje nam je DZS dostavio za razdoblje 2019.-2023. godine.
Prije nego što skrenemo pozornost na ključne podatke, evo što su nam iz DZS-a poručili o samom definiranju migracija.
- Statistička definicija međunarodnog migranta temelji se na konceptu uobičajenog mjesta stanovanja. Prema tom konceptu doseljenima iz inozemstva i odseljenima u inozemstvo smatraju se osobe koje su promijenile uobičajenu državu stanovanja na razdoblje koje je, ili se očekuje da će biti, dugo najmanje godinu dana.
Prema tome, podaci o migracijama obuhvaćaju državljane Republike Hrvatske i strance na privremenome ili stalnom boravku u Republici Hrvatskoj. - ističu iz DZS-a.
Migracije kao odraz ekonomske slike
U promatranom razdoblju broj doseljenih iz inozemstva u Brodsko-posavsku županiju je pao između 2019. i 2021. godine, s 1.184 na 1.039, te se potom udvostručio od 2021. do 2023. godine, s 1.039 na 2.281. Istodobno je varirao broj odseljenih u inozemstvo, s vrhuncem u 2022. godini (2.157), nakon čega ponovno pada. Kao posljedica takvog kretanja migracija, u 2023. godini je zabilježen veći broj doseljenih iz inozemstva (2.281) nego odseljenih u inozemstvo (1.625) prvi put nakon 2008. godine, o čemu smo pisali u jednom od ranijih članaka. Odraz je to ekonomske slike Hrvatske obilježene manjkom radne snage, osobito u djelatnostima koje generiraju ekonomski rast, poput građevinarstva. Kao i ogromnih sezonskih potreba za radnicima u turizmu.
I. Majstorić
Doseljavaju li hrvatski državljani ili stranci?
Zato je i nas, kao i čitatelje, zanimalo prevladavaju li među doseljenima hrvatski državljani ili pak stranci. Uvidom u dostavljene podatke dolazimo do zaključka da je u svakoj od promatranih godina u Brodsko-posavskoj županiji bilo više doseljenih stranaca od hrvatskih državljana: 70,7 % naspram 29,3 % u 2019., 64,1 % naspram 35,9 % u 2020., 58,4 % naspram 41,6 % u 2021., 69,5 % naspram 30,5 % u 2022. te 76,3 % naspram 23,7 % u 2023.
I. Majstorić
Odakle zapravo dolazi sve veći broj doseljenika?
Gledano po zemljama državljanstva, najslikovitije je usporediti prvu i posljednju promatranu godinu. Naime, 2019. godine je u Brodsko-posavsku županiju doselilo državljana 11 različitih zemalja (odnosi se na frekvencije s 10 i više osoba), od čega najviše iz Bosne i Hercegovine (449; 37,9 %), Kosova (196; 16,6 %), Njemačke (191; 16,1 %) i Srbije (144; 12,2 %). Među ostalima sve odreda su europske zemlje.
Kada pogledamo podatke iz 2023. godine situacija je prilično drugačija. U našu županiju je doselilo državljana 21 različite zemlje. Očekivano, najviše ih je iz Bosne i Hercegovine (544; 23,8 %), Srbije (411; 18,0 %) i Njemačke (405; 17,8 %). Onda slijede, Indija (217; 9,5 %), Ukrajina (126; 5,5 %) i Sjeverna Makedonija (103; 4,5 %). Među ostalih 15 zemalja, četiri su azijske (Bangladeš sa 67 doseljenih, Nepal sa 63, Filipini s 23 i Uzbekistan s 12) i jedna afrička (Egipat s 37).
Što se tiče povratnika, u prošloj godini je u Brodsko-posavsku županiju doselilo 393 hrvatskih državljana iz Njemačke, 43 iz Austrije, 21 iz Švicarske, 13 iz Irske i 11 i Švedske. Kada bismo još imali podatke o dobi, mogli bismo utvrditi radi li se o umirovljenicima ili povratnicima radne dobi. U svakom slučaju, strani radnici neupitno dominiraju u strukturi doseljenih.
I. Majstorić
Hoće li strani radnici ostati živjeti i raditi na području Brodsko-posavske županije? Hoće li za sobom povući i obitelji? Kako će se ti ljudi integrirati ako se to dogodi? Kako će uopće rasti gospodarstvo bez stranih radnika? Možemo li privući više povratnika? Može li Brodsko-posavska županija smanjiti zaostajanje u regionalnom razvoju naspram drugih županija? Odgovori na ova pitanja bit će prvenstveno rezervirani za državni vrh, županijske i lokalne čelnike i institucije, a onda i poslodavce.
U idućem članku bavit ćemo se, suprotnog od ovoga, temom odseljenih iz Brodsko-posavske županije zadnjih pet godina. Nastavit ćemo objektivno izvještavati na temelju službenih podataka.
