Hrvatska jača nadzor granica i do 2030. planira modernizirati sustav upravljanja migracijama - s naglaskom na sprječavanje nezakonitih prelazaka, suradnju s trećim zemljama i dodatno opremanje graničnih postaja.
REPUBLIKA HRVATSKA, a posebno granične županije - među kojima i Brodsko-posavska - predstavljaju jedno od prvih ulaznih područja za nezakonite migrante i izbjeglice na prostore Europske unije. Više smo puta pisali o nezakonitim prelascima rijeke Save, preko kojih migranti ulaze na teritorij županije, Hrvatske, a time Schengena i Europske unije.
Ranije ove godine USKOK je podigao optužnicu protiv jedanaest hrvatskih državljana zbog sumnje na sudjelovanje u zločinačkom udruženju te protuzakonitom ulaženju, kretanju i boravku stranih državljana na području Republike Hrvatske.
U suzbijanju nezakonitih migracija Hrvatska je do 2030. godine postavila pet ključnih strateških ciljeva, piše Index - a to su sprječavanje nezakonitih kretanja, učinkovit sustav azila, poticanje zakonitih dolazaka i integracija osoba s međunarodnom zaštitom, ali i snažnija suradnja sa zemljama izvan Europske unije.
Prema Planu upravljanja migracijama i azilom Republike Hrvatske do 2030., usvojenom na sjednici Vlade prošli tjedan, Hrvatska je, prema istom Planu, obvezana na razvoj otpornog i učinkovitog sustava koji štiti nacionalne interese, sigurnost i ljudska prava. Dokument naglašava i kako su nezakonite migracije višeslojan problem koji osim humanitarne ima i izrazitu sigurnosnu dimenziju. - piše portal Index.hr.
Luka Sudar / PlusPortal
Države koje čuvaju vanjske granice Europske unije, ujedno su i prva linija zaštite Schengenskog prostora. Zbog toga su obvezne ulagati dodatne napore u nadzor granica te uvođenje suvremenih tehnologija, što uključuje digitalna rješenja i alate za otkrivanje i praćenje krijumčarskih aktivnosti.
Luka Sudar / PlusPortal
Procjene europskih agencija pokazuju da organizirane skupine (koje se bave krijumčarenjem ljudi) godišnje ostvaruju dobit između 4.7 i 6 milijardi eura, dok se od 2016. godine do danas krijumčarenje povezuje sa smrti više od 28 tisuća migranata. Republika Hrvatska u borbi protiv tog kriminala pokušava se nametnuti kao jedan od europskih lidera - a upravo je na inicijativu Hrvatske - kroz EUROPOL, pokrenuta operativna radna skupina ZeBRa, fokusirana na djelovanje duž zapadne/balkanske rute.
Suradnja i razmjena informacija s drugim državama članicama EU-a i trećim zemljama u Planu je navedena kao „ključan alat“ za sprječavanje organiziranog kriminala povezanog s nezakonitim prelascima, piše Index.
Poseban naglasak stavljen je i na borbu protiv oglašavanja krijumčarskih usluga i lažnih dokumenata na internetskim platformama, uz uporabu kriptovaluta i drugih oblika nereguliranog plaćanja.
U posljednje dvije godine, smanjen je broj nezakonitih ulazaka u Hrvatsku. U 2023. zabilježeno je gotovo 70 tisuća slučajeva, prošle godine (2024.) taj je broj smanjen za više od pola, a pad se nastavlja i u ovoj godini. MUP taj rezultat pripisuje pojačanom nadzoru granice, posebno na dijelovima uz Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, kao i spretnijim i kvalitetnijim korištenjem moderne opreme za detekciju kretanja uz samu graničnu crtu, izvještava Index.
Na području Policijske uprave brodsko-posavske, koja čuva više od 175 kilometara riječne granice, tijekom 2024. zabilježena su 824 nezakonita prelaska - što je za skoro 18 posto manje nego godinu ranije. Najviše slučajeva u 2024. evidentirano je u području Policijske postaje Slavonski Brod, te u Staroj Gradiški i Slavonskom Šamcu.
Na graničnim prijelazima, u prvih devet mjeseci 2025. godine, odbijena su 1233 ulaza strancima u Republiku Hrvatsku i 300 izlaza od kojih se 207 odnosi na odbijanje izlaza strancu.
Luka Sudar / PlusPortal
Podsjetimo, početkom ove godine na tom području su postavljene i prve kamere RANGER 800/750 M koje u realnom vremenu prenose snimke u nadzorne centre policijskih postaja. Ukupno ih je planirano šesnaest, a riječ je o najsuvremenijim uređajima visoke rezolucije koji značajno povećavaju učinkovitost u nadzoru vanjske granice Europske unije.
Hrvatska do 2030. planira dodatno ojačati nadzor granica, povećati broj obučenih djelatnika te razvijati partnerstva s državama na migrantskim rutama. U središtu tih aktivnosti ostaje i Brodsko-posavska županija.
