Brodsko-posavska županija ističe se kao jedina slavonska županija s pozitivnim migracijskim saldom, suprotstavljajući se općem trendu negativnih migracija u regiji.
U Hrvatsku u najvećoj mjeri useljavaju stranci, dok iz Hrvatske većinom iseljavaju hrvatski državljani. Ključna je to informacija iz svježe objavljenih podataka Državnog zavoda za statistiku (DSZ) o migraciji stanovništva u 2023. godini.
Migracijski saldo drugu godinu zaredom pozitivan
Doseljenih je 69.396, a odseljenih 39.218, što znači da je migracijski saldo od 30.178 pozitivan drugu godinu zaredom (u 2022. je bio 11.685). Među doseljenima, 58.538 (84.4%) je stranih državljana. Dakle, hrvatskih državljana koji su doselili u Hrvatsku je tek 10.852 (15,6 %), pri čemu najviše iz Njemačke (5.014; 46,2 %) i Bosne i Hercegovine (1.578; 14,5 %).
Po pitanju zemlje podrijetla, najviše doseljenih je iz Ukrajine (13.078; 18,8 %), Bosne i Hercegovine (8.478; 12,2 %), Njemačke (6.230; 9,0 %) i Srbije ( 5.419; 7,8 %). Međutim, DZS iz nepoznatog razloga doseljene s ostalih kontinenata ne navodi po zemljama, izuzev Kanade, Sjedinjenih Američkih Država i Australije. Da nije tako, ovaj bi redoslijed bio znatno drugačiji jer čak četvrtina svih doseljenih (17.857; 25,7 %) dolazi iz Azije.
Treći najmanji broj iseljenih hrvatskih državljana u 10 godina
Što se tiče odseljenih, 25.427 (64,8 %) je hrvatskih državljana, a 13.790 (35,2 %) stranih. Apsolutno gledano, u posljednjih 10 godina jedino je 2015. (19.555) i 2020. (20.886 ) bilo manje iseljenih hrvatskih državljana.
Očekivano, najviše hrvatskih državljana je odselilo u Njemačku (11.031; 43.4 %), Austriju (3.998; 15,7 %), Bosnu i Hercegovinu (2.173; 8,5 %) i Švicarsku (1.659; 6,5 %). Strani državljani odselili su u najvećoj mjeri u Bosnu i Hercegovinu (3.589; 26,0 %), Srbiju (2.274; 16,5 %) i Kosovo (1.159; 8,4 %). Valja spomenuti i 2.689 (19,5 %) odseljenih u Aziju budući da ne znamo podatke po zemljama.
Prema tome, može se doista reći da je Hrvatska istovremeno ostaje tradicionalno iseljenička zemlja, a da u najnovije doba postaje i useljenička, zahvaljujući stranim radnicima. Takvo stanje odraz je manjka radnika, osobito u turizmu i ugostiteljstvu te graditeljstvu, ali i opće demografske slike u kojoj je svaka nova generacija brojčano sve manje, a svaka iduća koja odlazi u mirovinu očito nezamjenjiva bez stranih radnika.
Brodsko-posavska županija bilježi povijesni podatak o migracijama
Kad govorimo o županijama, svakako se ističe podatak da Brodsko-posavska ima veći broj doseljenih iz inozemstva (2.281) nego odseljenih u inozemstvo (1.625) prvi put nakon 2008. godine (migracijski saldo 656). Tada je odnos bio 668 naspram 265 (403). Sve ostale slavonske županije ovime se ne mogu pohvaliti.
Štoviše, još više ohrabruje podatak da je ukupan broj doseljenih i odseljenih u prošloj godini (2.995 naspram 2.691; 304), uključujući i migracije između županija, prvi put pozitivan u zadnjih 20 godina! Naime, podaci do kojih smo uspjeli doći sežu do 2002. godine. Time Brodsko-posavska županija napokon nije u društvu Sisačko-moslavačke (-68), Bjelovarsko-bilogorske (-232), Virovitičko-podravske (-210), Požeško-slavonske (-612), Osječko-baranjske (-531) i Vukovarsko-srijemske (-706) u kojima je taj pokazatelj negativan. Najbolje to prikazuje i karta. Brodsko-posavska županija je sada poput otoka u moru negativne migracijske statistike u Slavoniji. U jednom od idućih članaka detaljnije ćemo obraditi ove usporedbe.
