KRAJ je godine, vrijeme je podvlačenja crte i rezimiranja što smo i kako učinili u ovoj i što kanimo u novoj. Omiljena je to tema političara pa tako ni predsjednik Vlade nije odolio pohvaliti se rezultatima i optimističnim planovima. Premijer se hvali kako u Hrvatskoj danas imamo svega 81 tisuću nezaposlenih što je ocijenio malim brojem usporedivši to s više od 1.750.000 zaposlenih. Pohvalio se da je u protekle dvije godine otvoreno sto tisuća novih radnih mjesta. Rekao je kako je trenutačna prosječna neto plaća 1.456 eura, te da je ambicija njegove Vlade da prosječna neto plaća bude 1.600 eura. Naveo je i rok: naša je želja, rekao je, da to bude do kraja mandata ove Vlade. Povezivanje većih plaća s krajem mandata sadašnje Vlade, građane bi moglo potaknuti da požele odlazak ove Vlade već sutra kako bi prosječna plaća dosegnula obećanih 1.600 eura.

Optimistična, sunčana, premijerova najava kako će prosječna neto plaća u skorijoj budućnosti dosegnuti 1.600 eura zasjenila je kišna vijest: od prvog dana nove 2026. čeka nas poskupljenje struje, odnosno njene distribucije. Dva sustava u Hrvatskoj koja se bave prijenosom električne energije, s veseljem su prihvatili mogućnost da povećaju cijene. Tako je HEP-u bilo omogućeno da trošak prijenosa električne energije poveća do 15 posto, a Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava do 10 posto. Naravno, pogađate, obje su tvrtke zatražile maksimalni mogući iznos poskupljenja. Ipak, građane tješe kako će prosječno domaćinstvo zbog tog povećanja godišnje plaćati samo 22 eura više. Nije puno s obzirom na to da nam struja daje svjetlo, pa ga ne moramo tražiti na kraju tunela.

Nije struja jedino što će poskupjeti sljedeće godine. Od prvog dana 2026. pušače čekaju više cijene cigareta. Ministar financija trlja ruke: zbog većih trošarina u državni će proračun kapnuti solidnih 130 milijune eura. Šef Porezne uprave rekao je da se ne radi ni o kakvom neuobičajenom potezu, jer se svake godine razmatra povećanje trošarina na cigarete i to „u kontekstu približavanja europskim minimumima“. Jer, kaže, Hrvatska je na europskom minimumu i usklađivanje visine trošarine je potreba usklađivanja s europskim trošarinskim propisima. Poznato je da je Hrvatska po visini trošarine ispod razine prosjeka EU, tješi naš šef Carine, i dodaje kako postoji prostor da se i trošarine usklade s europskim minimumima. Kratko i jasno, šef carine poručuje pušačima: niste popušili zbog nas, već zbog propisa EU.

Broj oboljelih od gripe u Hrvatskoj ovih je dana eksplodirao: prošle godine u ovo vrijeme bilo je zabilježeno samo 292 slučajeva gripe; danas ih je već gotovo 15 tisuća. Najviše zaraženih je među djecom predškolske i školske dobi, dok je najmanje u osoba starijih od 65 godina. Liječnici upozoravaju kako se gripa širi velikom brzinom. Najviše oboljelih od gripe je u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, zatim u Međimurskoj i Varaždinskoj, dok je u Slavonija, za sada, pri dnu. Koliko li će tek oboljelih biti nakon okupljanja na blagdanskim domjencima, vidjet ćemo kad prođu. Dobra vijest u priči glasi: besplatno cjepivo sada je dostupno svima, a ne samo rizičnim skupinama.

U godinama iza nas, takozvani Bijeli Božić može se nabrojati na prste jedne ruke. Klimatske promjene čine svoje, zime su sve blaže, a snijega sve manje. Bijeli Božić blagdanu uvijek daje dodatnu ljepotu, ne samo zbog blještave bjeline već i zbog ugodnog zvuka škripanja snijega dok po njemu hodamo. Hoće li nam ovogodišnji Božić donijeti snijeg i učiniti ga bijelim, još ne znamo. Meteorolozi oprezno najavljuju da izgledi za to postoje. Kažu kako, prema trenutačnim prognostičkim kartama, jače pogoršanje vremena možemo očekivati potkraj utorka. Tada će pasti temperature a u gorju bi, već na Badnjak, moglo biti i snijega. Hoće li ga na Božić biti i u nizinama, ne znamo, ali svi priželjkujemo Bijeli Božić. I naravno, da nam nakon Bijelog Božića ne dođu crni dani. 

Ne radujte se novoj godini: mogli biste zažaliti za starom.