CIJENA radnog sata keramičara veća je od sata profesora ili liječnika. Tu rečenicu prošlog je tjedna izgovorio jedan od suosnivača Hrvatske udruge poslodavaca i vlasnik tvornice akumulatora Munja, pa je možda baš zbog naziva tvrtke, Munja, izjava odjeknula kao grom iz vedra neba. Volio bi, kaže, da mu kolege ekonomisti objasne što se dogodilo da se svaki dan u javnom sektoru mogu vidjeti natječaji za 100 ili 200 radnika, kojima su plaće podignute s 1000 na 1700 eura, bez ikakve analize. Tako je privatni sektor doveden do potpune propasti jer je nemoguće naći potreban kadar - od tajnice do inženjera. Svi su nagrnuli na državne jasle. Rast plaća izazvao je rast cijena, a umjetno stvorena veća kupovna moć veću potražnju, što je najplodnije tlo za divljanje cijena. U Hrvatskoj sve je manje stanovnika, a sve više škola i zaposlenih u njima. Isti problem nameće se i u zdravstvu gdje je također eksplodirao broj zaposlenih. No, usporedba baš i nije najbolja: bez obzira na demografski sunovrat, svakoga dana sve je više bolesnih.

Kad smo već kod zdravstva, jedan dnevni list prošli je tjedan objavio koliko se u hrvatskim bolnicama čeka na određene preglede. Najgore je, zaključak je tog lista, u Puli, ali nije puno bolje ni u drugim hrvatskim bolnicama.

U Pulskoj bolnici na neke dijagnostičke pretrage čeka se i do nevjerojatnih 750 dana, dakle duže od dvije godine. Tako se na ultrazvuka i color doppler arterija i vena čeka do dvije godine, a na ultrazvuk abdomena i do 500 dana. Kod oftalmologa na red ćete doći za 574 dana, za kliničkog imunologa treba 394, a za kardiologa 380 dana. Ali ima i nečeg dobrog u tako dugom trajanju lista čekanja: mnogi neće doživjeti da dođu na red, pa će se prirodnom selekcijom liste čekanja početi smanjivati.

Iz Hrvatske narodne banke stižu vijesti kako će se prosječna inflacija u 2025. godini, mjerena metodom prihvaćenoj u Europskoj uniji, ubrzati na 4,2 posto. I to, kažu, ne računajući poskupljenja koja će tek uslijediti, a odnose se na najavljeni rast cijena energenata.

U Vladi objašnjavaju kako je logična njihova odluka da olabave antiinflacijske mjere i s lanca puste cijene plina i grijanja te goriva. To će, tvrde stručnjaci, ponovno dati vjetar u leđa inflaciji. Iz Vlade tješe građane kako oni to zapravo neće ni osjetiti, jer su u međuvremenu plaće i mirovine značajno povećane pa ih 80-ak eura, ili tu negdje, koliko će više plaćati energente u jednoj godini, neće osobito pogoditi. No, većina građana najbolje zna kako te silne mudrosti prevesti na razumljiv jezik: manje zagrijavajte stanove, manje se vozite automobilima, a ručak poslužujte u manjim i plićim tanjurima.

U poplavi svakodnevnih revolucionarnih ideja s domaće politike scene prošlih je dana stigla inicijativa stanke Most. Jedan od njihovih zastupnika založio se za saborskom govornicom kako bi trebalo strože kontrolirati pristup maloljetnika pornografskim sadržajima.

Kaže, citiramo ga: pristup pornosadržajima bilo bi moguće spriječiti putem robusne verifikacije identiteta. Cinici se smijulje i vele kako u nas postoji zakon da cigarete i alkohol ne smiju kupovati osobe mlađe od 18 godina, a 13 ili 14-goidšnjaci naveliko puše i piju. A što se zabrane pristupa pornografskim sadržajima tiče, vele, nije to baš mudro u zemlji koja svake godine ima sve manje stanovnika. Jer, kako će djeca naučiti kako se prave djeca, ako im se onemogući da to na vrijeme saznaju.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, koje neki od milja nazivaju Ministarstvom mora, neba i zemlje, najavilo je kako namjerava predložiti novi Zakon o naplati cestarina.

Najvažnija novost: isključit će mogućnost plaćanja cestarine gotovinom. Sva teretna vozila i motocikli morat će obvezno koristiti uređaj u vozilu za plaćanje cestarine. Iz spomenutog ministarstva kažu kako će tzv. laka vozila, čija težina ne prelazi 3,5 tona nosivosti, imati mogućnost birati između korištenja uređaja u vozilu za elektroničku naplatu cestarine ili pak prijaviti se u sustav naplate cestarine za automatsko prepoznavanje registarskih pločica. Iz Ministarstva se hvale kako će to omogućiti slobodan prometni tok, bez gužve i zastoja, a smanjit će operativne troškove naplate cestarine. Vjerojatno ste primijetili kako novi Zakon naplate cestarine bez keša, koji Hrvatskim autocestama smanjuje operativne troškove, ne znači i smanjenje troška cestarina za vozače.

Vlast nerado govori o stanju nacije, a još manje o stanju inflacije.