SLAVONSKI BROD - Imovina Grada Slavonskog Broda i njezina vrijednost, danas su 37 puta veći no što su to bili prije gotovo tri desetljeća, točnije, 1993. godine. Naime, tada je, nakon novog teritorijalnog ustroja zemlje, bilo nužno prenošenje imovine iz državnog u vlasništva jedinica lokalne samouprave.

Popisivanje, evidentiranje i razvrstavanje te imovine traje i danas. Radi se, zapravo, o stalnom procesu i zbog toga što se tržišna vrijednost imovine, posebice nekretnina, neprestano mijenja.

- Povećanje vrijednosti imovine Grada u ovih 27 godina nije rezultat samo uobičajenih aktivnosti koje su povezane sa samim izvršenjem Proračuna, sa stjecanjem i dodatnim ulaganjima u postojeću imovinu, odnosno, u nekretnine, ceste, građevinske objekte i ostalu imovinu, nego je to također rezultat stalnih nastojanja u utvrđivanju realnih i tržišnih vrijednosti. Taj proces je kontinuiran i on stalno traje. Trebamo evidentirati sve postojeće nekretnine u koje ulažemo - od cesta, parkova, ulica do građevinskih objekata. - kazala je Ksenija Knežević, dipl.oec., pročelnica gradskog Upravnog odjela za financije i računovodstvo, prilikom predstavljanja knjige „Grad Slavonski Brod: Upravljanje proračunskim sredstvima od 1993. do 2020.".

Što sve Grad ima u svom vlasništvu?

Prema podatcima iz navedene knjige, upravo je gradska prometna infrastruktura najveća materijalna i funkcionalna vrijednost imovine Grada Slavonskog Broda - kroz 416 slavonskobrodskih ulica proteže se ukupno 260 kilometara cesta od čega 23 kilometra državnih i 237 kilometara tzv. nerazvrstanih cesta u vlasništvu Grada.

Ulice i ceste, dakako, prate vodovodna mreža (ukupne dužine 288 kilometara), kanalizacijska (231 kilometar) i plinska mreža (234 kilometra), elektroničko-komunikacijska infrastruktura (271 kilometar) i javna rasvjeta (320 kilometara).

U gradskom je vlasništvu i 30 parkova, 24 dječja igrališta, jedan autobusni kolodvor, devet javnih površina (trgova) na kojima nije dopušten prijevoz motornim vozilima, tri groblja, 8.204 parkirališna mjesta, tržnica, odlagalište otpada Vijuš i tri reciklažna dvorišta, ali i zemljišta ukupne površine veće od 554 tisuće kvadratnih metara unutar građevinske zone.

Što je sa stanovima i poslovnim prostorima?

Stanovi, kuće i zemljišta ono je na što većina pomisli kada je riječ o gradskoj imovini. No, iz ranije je navedenog vidljivo kako gradska prometna i komunalna infrastruktura ipak dominiraju u tom zbroju.

Ipak, ni stambeni i poslovni prostori te gradska zemljišta - nisu zanemarivi u toj evidenciji.

Primjerice, dosad je na 41 građevinskom zemljištu ugovoreno pravo građenja s mladim obiteljima uz povoljne uvjete, dok su isto tako sagrađena četiri višestambena objekta s 24 stana koji su uz povoljne uvjete dani u najam mladim obiteljima - s mogućnošću otkupa nakon deset godina. Trenutno su u fazi dovršetka još dvije takve zgrade za mlade obitelji u Naselju Marka Majstorovića.

Osim tih novih objekata, Grad je vlasnik i 135 drugih stanova ukupne površine 6.735 metara četvornih.

U svom vlasništvu Grad ima i 78 poslovnih prostora (od čega je 50 komercijalnih poslovnih prostora te 28 poslovnih prostora od interesa za lokalnu zajednicu) ukupne površine 9.888 'kvadrata'; 111 garaža veličine 1.712 'kvadrata'; 16 objekata mjesnih odbora (zajednica) ukupne površine 9.630 'kvadrata'; 18 objekata kulture koji imaju status kulturnog dobra, sveukupno 330.151 'kvadrata'; 12 objekata dječjih vrtića ukupne površine 7.716 'kvadrata', 15 objekata osnovnih škola zajedno velikih 25.197 'kvadrata'; 11 školskih sportskih dvorana površine 13.292 'kvadrata', tri objekta u funkciji visokog obrazovanja ukupne površine 3.684 'kvadrata' koji su bez naknade ustupljeni na korištenje Sveučilištu u Slavonskom Brodu te objekte Klasične gimnazije ukupne površine 1.620 'kvadrata' i srednje Glazbene škole ukupne površine 720 'kvadrata'. Usto, Grad je vlasnik četiriju sportskih dvorana; gradskih bazena; osam nogometnih stadiona te dodatnih 257.822 'kvadrata' terena za treninge i natjecanje.

Rast imovine kroz mandate četiri gradonačelnika

Podrobnija analiza gradskog vlasništva zahtijevala bi daleko veći tekst. Brojke to uvelike sažimaju pa je u tablici koja prikazuje imovinu Grada i prihode od te imovine kroz mandate dosadašnja četiri gradonačelnika, vidljivo kako je ukupna vrijednost gradske imovine drastično porasla od 1993. do 2020. godine. Naime, u mandatu Mate Vukelića (HDZ), dakle na samom početku ranije spomenutog prenošenja imovine iz državnog u vlasništva jedinica lokalne samouprave, iznosila je nešto više od 212 milijuna kuna, a prošle je godine narasla na više od sedam milijardi. Prihodi od imovine također su značajno porasli kroz protekla tri desetljeća - od 10,6 milijuna na 54,2 milijuna.