LOKALNE su jedinice, piše za Večernji list Ljubica Gatarić, pandemijsku godinu završile s padom prihoda nešto manjim od četiri posto. Odnosno, minusom u odnosu na 2019. od približno 775 milijuna kuna. Proračunski prihodi svih 555 lokalnih jedinica bili su lani 27,86 milijardi, s tim što su gradovi prošli znatno lošije od općina koje su imale samo blagi minus 0,2 posto te županija koje su i u godini korone zabilježile rast prihoda veći od sedam posto.

Dobitnici su Slavonski Brod s rastom od 21 posto, Pazin sa 14 posto, dok su Bjelovar, Osijek i Krapina imali rast od tri do četiri posto. Split je lani imao proračun od 747 milijuna kuna, Rijeka 718 milijuna, Osijek 458 milijuna te Zadar 425 milijuna kuna.

Zajam Ministarstva financija

Hrvatska ima 555 lokalnih jedinica koje će u svibnju dobiti novo vodstvo ili će na izborima postojeći čelnici potvrditi novi mandat. U javnom se prostoru često može čuti kako imamo previše općina i gradova, no proračunske brojke s kraja 2020. godine pokazuju da su općine najuspješniji korisnici sredstava iz fondova EU te je u njihove proračune prošle godine iz Europske unije sjelo 700 milijuna kuna (+64 posto), dok su neusporedivo jači gradovi povukli za svoje programe 1,1 milijardu kuna. Ukupno, lani je u lokalne budžete sjelo više od 2,3 milijarde EU kuna, trećinu više nego godinu ranije, što je osjetno ublažilo gubitak ostalih prihoda iz domaćih izvora gdje su najvažniji prihodi od poreza na dohodak, komunalne naknade, komunalnog doprinosa i poreza na promet nekretnina.

Inače, 127 gradova ostalo je lani bez jedne milijarde kuna prihoda (pad 5,8 posto) te su zastali na 17,75 milijardi, s tim što je dvije trećine svih izgubljenih prihoda koncentrirano u samo dva grada - Zagrebu, čiji je budžet pao za 318 milijuna (oko četiri posto ranijeg budžeta) i najvećem gubitniku na lokalnoj razini Dubrovniku čiji su se prihodi prepolovili te je dubrovačka blagajna bila u debelom minusu od 278 milijuna kuna. Split također ima ogromnu rupu u svom proračunu od 18 posto, dok su ostali gradovi uz more bili u minusu tri do četiri posto, poput Rijeke, Pule i Šibenika, dok je proračun Zadra rastao gotovo sedam posto i u godini korone, najvećim dijelom zbog osjetnog priljeva sredstava iz europskih fondova.

Jadranska regija imala je ukupan pad prihoda od sedam posto, dok je kontinentalni dio zemlje koji nije toliko ovisan o turizmu, bez grada Zagreba, bio u plusu 2,5 posto.

- Gradovi su uspjeli održati likvidnost proračuna i ulaganja u 2020. zahvaljujući beskamatnom zajmu Ministarstva financija koji se uredno otplaćuje. Negativan trend naplate prihoda nastavio se i u prvom kvartalu 2021. godine te se očekuje da će se do kraja godine prihodi gradova smanjiti za dodatnih 900 milijuna kuna. Za likvidnost gradova u drugom polugodištu poseban problem predstavlja uvećani povrat poreza na dohodak za osobe mlađe od 30 godina koji će, u kompletu sa učincima pandemije i porezne reforme, gradove na početku novog mandata i sezone nekoliko mjeseci ostaviti bez glavnog izvora prihoda. Očekujemo da Ministarstvo financija omogući novi beskamatni zajam najizloženijim gradovima kako bi se povrat poreza građanima proveo bez teškoća uoči sezone, a gradovi zadržali likvidnost - prokomentirao je savjetnih Udruge gradova, Dario Runtić.

Lokalni su proračuni lani imali pad poreznih prihoda od 903 milijuna kuna (-6 posto), komunalnog je doprinosa naplaćeno 14 posto manje (-132 milijuna kuna), 11 posto manje komunalne naknade te 20 posto manje prihoda od zakupa (-162 milijuna kuna). Inače, porezi i prirezi, donijeli su lani lokalnim blagajnama 13,7 milijardi kuna, komunalna naknada 2,4 milijarde, komunalni doprinosi 800 milijuna, a prihodi od zakupa 653 milijuna kuna.

Gledaju li se pojedine stavke, najviše je podbacila boravišna pristojba koje je naplaćeno samo četiri milijuna kuna prema sto milijuna godinu dana ranije. Manje je bilo i kupoprodajnih transakcija jer je od poreza na promet nekretninama naplaćeno 948 milijuna prema 1,14 milijarde u 2019. Za trećinu je manje poreza prikupljeno i na nasljedstvo i darove, oko osam milijuna ukupno. Porez na kuće za odmor dobro se naplaćivao, neznatno više nego ranije i donije je 142 milijuna kuna, dok se porez na potrošnju gotovo prepolovio. Više je novca u županijske proračune sjelo i od poreza na cestovna vozila - ukupno 254 milijuna kuna.

Pad prihoda i investicija

Najveći grad Zagreb, čiji je proračun lani bio 7,1 milijardu kuna, nije bio uspješan u povlačenju sredstava iz europskih fondova koji su pali za trećinu u odnosu na 2019. godinu, naplata komunalnog doprinosa pala je 22 posto, komunalne naknade 17 posto, a u isto vrijeme rashodi Zagreba ostali su isti. Odrazilo se to na investicije u glavnom gradu koje su pale više od četvrtine, s jedne milijarde kuna u 2019. na 737 milijuna u 2020.

Ostale lokalne jedinice, a posebno županije, imale su porast investicija, odnosno, ulaganja u nefinancijsku imovinu te je ta stavka iznosila 7,16 milijardi kuna. Štedjelo se ipak na materijalnim rashodima koji su bili gotovo pola milijarde kuna niži nego 2019. te su iznosili 6,6 milijardi kuna.

Gledaju li se veći gradovi, pad prihoda veći od deset posto imali su, uz Dubrovnik, Split, Virovitica, Požega i Vukovar. Između pet i deset posto pali su Gospić, Karlovac, Varaždin, a manje od pet posto Sisak, Koprivnica i Šibenik.

S druge strane, dobitnici su Slavonski Brod s rastom od 21 posto, Pazin sa 14 posto, dok su Bjelovar, Osijek i Krapina imali rast od tri do četiri posto. Split je lani imao proračun od 747 milijuna kuna, Rijeka 718 milijuna, Osijek 458 milijuna te Zadar 425 milijuna kuna