Mada će tek detaljnijim analizama biti utvrđeni konkretni uzroci velikih promjena u lokalnim proračunima, svakako je posrijedi koloplet utjecaja poreznih izmjena, rasta plaća, inflacije i korištenja europskih sredstava.
ANALIZIRALI smo posljednji u nizu Osvrt Instituta za javne financije (IJF) u kojem su Mihaela Bronić, Katarina Ott, Simona Prijaković, Branko Stanić, Romario Marijanovića i Marta Soldić analizirali izvršenje proračuna svih hrvatskih općina, gradova i županija na temelju najnovijih podataka Ministarstva financija.
Snažan porast lokalnih proračuna
U razdoblju od 2019. do 2024. ukupni prihodi svih lokalnih jedinica (uključuje i županije) u Republici Hrvatskoj gotovo su se udvostručili – s 3,9 na 6,58 mlrd. eura (porast od 68,7 %), dok su ukupni rashodi porasli s 4,02 na 6,37 mlrd. eura (58,5 %). Istodobno, ukupni prihodi gradova i općina Brodsko-posavske županije porasli su sa 70,9 na 116,5 mil. eura (64,3 %), dok su im ukupni rashodi porasli sa 75,1 na 115,1 mil. eura (53,3 %). Gledano skupno, od 2019. do 2021. bilježe deficit, a od 2022. do 2024. suficit.
I. Majstorić
Općenito, svim brodsko-posavskim gradovima i općinama u tom razdoblju su porasli ukupni prihodi. Pritom relativno najviše u općinama Vrpolje (221,3 %), Donji Andrijevci (119,6 %) i Bukovlje (110,8 %) odnosno najmanje u općinama Gornji Bogićevci (33,3 %), Staro Petrovo Selo (28,8 %) i Garčin (8,6 %). Što se tiče relativne promjene ukupnih rashoda u tom razdoblju, jedino su se smanjili u Općini Gundinci (-2,2 %). Najviše su relativno porasli u općinama Podcrkavlje (130,0 %), Vrpolje (129,7 %) i Donji Andrijevci (115,4 %) odnosno najmanje u općinama Sikirevci (14,5 %), Sibinj (10,8 %) i Klakar (5,2 %).
Grad Slavonski Brod bilježi porast ukupnih prihoda s 26,5 na 43,6 mil. eura (64,5 %) i ukupnih rashoda s 28,1 na 42,3 mil. eura (50,5 %). Grad Nova Gradiška pak bilježi porast ukupnih prihoda s 8,4 na 11,9 mil. eura (41,7 %) i ukupnih rashoda s 8,2 na 11,2 mil. eura (36,6 %). Istraživači IJF-a upravo ističu da se gradovi trebaju uspoređivati s gradovima odnosno općine s općinama.
Dodajmo kako su ukupni prihodi Brodsko-posavske županije kao jedinice regionalne samouprave u istom razdoblju porasli s 26,1 na 30,7 mil. eura (17,6 %), dok su ukupni rashodi porasli s 24,4 na 27,1 mil. eura (11,2 %).
I. Majstorić
Vrpolje, Klakar i Stara Gradiška predvodnici
Zanimljivo je usporediti kako su se od 2019. do 2024. kretali ukupni prihodi u odnosu na ukupne rashode, odnosno kakvo je odstupanje. Naime, 17 od 28 gradova i općina Brodsko-posavske županije imalo je veći porast ukupnih prihoda od ukupnih rashoda, dok je kod njih 11 bilo obrnuto. Najveće pozitivno odstupanje (u korist prihoda) imaju općine Vrpolje (91,5 postotnih bodova), Klakar (86,5 postotnih bodova) i Stara Gradiška (46,0 postotna boda). Nasuprot tomu, najveće negativno odstupanje (u korist rashoda) imaju općine Podcrkavlje (-54,6 postotna boda), Gornji Bogićevci (-40,7 postotna boda) i Slavonski Šamac (-31,7 postotna boda). Drugim riječima, u Općini Vrpolje ukupni prihodi su porasli znatno više nego ukupno rashodi, dok u Općini Podcrkavlje pak porast ukupnih prihoda nije pratio znatni porast ukupnih rashoda.
I. Majstorić
Iako iz IJF-a navode da će se tek detaljnijim analizama utvrditi konkretni uzroci velikih promjena u lokalnim proračunima, svakako je posrijedi koloplet utjecaja poreznih izmjena, rasta plaća, inflacije i korištenja sredstava EU.
Oprezno s tumačenjem podataka
Valja napomenuti, kako ističu istraživači s IJF-a, da je za detaljniju interpretaciju i donošenje zaključaka potrebno koristiti se dodatnim izvorima poput službenih mrežnih stranica lokalnih jedinica te ih tumačiti vrlo oprezno. Naime, u Osvrtu IJF-a prikazani su samo podatci o proračunima samih lokalnih jedinica, ali ne i proračuna njihovih proračunskih korisnika (npr. vrtića, škola, muzeja), izvanproračunskih korisnika (npr. županijskih uprava za ceste) te pravnih osoba u njihovu vlasništvu (npr. komunalnih poduzeća). Prema tome, analizirani podatci i u ovom članku ne prikazuju potpunu financijsku sliku gradova i općina Brodsko-posavske županije.
Osim toga, treba imati na umu da visoki ukupni prihodi lokalnih jedinica ne znače nužno i uspješno poslovanje ili održivo upravljanje javnim financijama jer njihov znatan dio može potjecati od raznih vrsta pomoći. Kao i suprotno, visoki rashodi i/ili proračunski deficiti mogu upućivati na ulaganje u nove projekte (npr. u izgradnju i održavanje škola, vrtića, lokalnih cesta i dr.), koji se mogu financirati i zaduživanjem.
