Prema dostupnim podacima o glavnim izvorima sredstava za život, Brodsko-posavska županija ima najmanji udio stanovništva kojem je glavni izvor prihoda rad (35,1 posto), dok istovremeno ima najveći udio stanovništva bez prihoda (28 posto).
DRŽAVNI zavod za statistiku objavio je podatke iz Popisa 2021. godine o glavnim izvorima sredstava za život stanovništva po županijama, gradovima i općinama. Podaci o glavnim izvorima sredstava za život (prihodima) kojima se podmiruju životne potrebe prikupljani su za sve osobe. U trenutku popisivanja bio je dopušten jedan odgovor koji se davao prema kriteriju najvažnijeg izvora prihoda koji je osoba ostvarila u 12 mjeseci prije mjeseca u kojem se provodio Popis.
Najveći udio stanovništva bez prihoda od svih županija ima Brodsko-posavska županija (28,0 %), što se djelomično može objasniti većim udjelom stanovništva do 19 godina (19,8 %) od većine županija.
Podaci su raspoređeni u osam skupina: prihodi od rada, mirovina, prihodi od imovine, socijalne naknade, ostali prihodi, povremeno potpora drugih, bez prihoda i nepoznato.
Grad Zagreb prvi, a Brodsko-posavska posljednja po prihodu od rada
Općenito, u Republici Hrvatskoj je najveći udio stanovništva kojem je glavni izvor sredstava za život prihod od rada (41,4 %), koji obuhvaća prihod od stalnog rada, povremenog rada i poljoprivrede. Slijede oni kojima je mirovina glavni izvor prihoda (26,7 %), što podrazumijeva korisnike starosne, invalidske i obiteljske mirovine, te oni bez prihoda (23,4 %), među kojima su djeca i mladi. Prihod od imovine glavni je izvor prihoda za 1,2 % stanovništva, dok su socijalne naknade (za nezaposlenost, dječji doplatak, rodiljni i roditeljski dopust, bolovanje, socijalna pomoć i dr.) za njih 2,2 %.
Među gradovima i općinama Brodsko-posavske županije, najveći udio stanovništva kojem je prihod od rada glavni izvor prihoda ima Općina Klakar (42,3 %), a najmanji Općina Okučani (26,9 %).
Gledano po županijama, s jedne strane, Grad Zagreb ima najveći udio stanovništva (45,8 %) kojem je glavni izvor sredstava za život prihod od rada. Slijede Istarska (44,9 %) i Varaždinska županija (44,7 %). Drugim riječima, radi se o gospodarskim najrazvijenijim dijelovima Hrvatske i županijama s najvećim poslovnih mogućnosti. Stoga je za pretpostaviti koje su županije na začelju tog poretka. Posljednja po ovom pokazatelja upravo je Brodsko-posavska županija s 35,1 %, ispred koje su Vukovarsko-srijemska (35,2 %) i Virovitičko-podravska županija (35,8 %).
I. Majstorić
Najveći udio mirovina ima Ličko-senjska, a stanovništva bez prihoda Brodsko-posavska
Najveće udjele stanovništva s mirovinom kao glavnim izvorom prihoda imaju Ličko-senjska (31,9 %), Šibensko-kninska (31,3 %) i Karlovačka županija (30,7 %), što je očekivano jer se radi o županijama koje imaju značaj udio (samačkog) stanovništva u dobi sa 65 i više godina, o čemu smo pisali prošle godine. Najmanje pak imaju Grad Zagreb (23,5 %) te Zagrebačka i Međimurska županija (po 25,2 %).
Najveći udio stanovništva bez prihoda od svih županija ima Brodsko-posavska županija (28,0 %), što se djelomično može objasniti većim udjelom stanovništva do 19 godina (19,8 %) od većine županija. Naime, prema Popisu 2021. samo Međimurska (21,5 %), Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka (obje po 20,1 %) i Dubrovačko-neretvanska županija (20,0 %) imaju više.
Slijede Vukovarsko-srijemska (27,9 %) i Virovitičko-podravska županija (27,5 %). Najmanji udio stanovništva bez prihoda imaju Primorsko-goranska (19,3 %), Istarska (19,8 %) i Ličko-senjska županija (20,6 %).
Prihodi od imovine značajniji na obali
Valja spomenuti da po prihodima od imovine (prihodi od iznajmljivanja nepokretne i pokretne imovine te prihode od financijske imovine) kao glavnim izvorom prihoda očekivano prednjače primorske županije, pri čemu su na vrhu Dubrovačko-neretvanska s 1,9 %, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija (obje s po 1,7 %). Istovremeno, po prihodima od socijalnih naknada kao glavnim izvorom prihoda prednjače kontinentalne županije. Vodeća je Virovitičko-podravska s 3,7 % takvog stanovništva. Slijede je Brodsko-posavska i Bjelovarsko-bilogorska županija s po 3,5 %.
Stanje raznovrsnije po gradovima i općinama
Što se tiče gradova i općina, po prihodima od rada prva među njih 556 je Općina Tar-Vabriga – Torre-Abrega u Istarskoj županiji sa 49,8 stanovništva kojima je to glavni izvor prihoda. Slijede je općine Sveti Petar u Šumi (49,5 %) i Brtonigla – Verteneglio (49,0 %) u istoj županiji. Posljednja je Općina Kistanje u Šibensko-kninskoj županiji sa svega 15,7 %, ispred susjednih općina Ervenik (21,4 %) i Biskupija (21,6 %).
Po prihodima od mirovina prva je Općina Kijevo u Šibensko-kninskoj županiji s 51,5 % stanovništva kojemu je to glavni izvor prihoda. Slijede Općina Sućuraj (47,9 %) u Splitsko-dalmatinskoj i Općina Karlobag (47,4 %) u Ličko-senjskoj županiji. Posljednja je Općina Voćin (12,3 %) u Virovitičko-podravskoj, a ispred nje su Općina Đulovac (15,7 %) u Bjelovarsko-bilogorskoj i Općina Župa Dubrovačka (19,0 %) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Najveći udio stanovništva bez prihoda imaju Općina Voćin (43,3 %), Općina Babina Greda (37,6 %) u Vukovarskoj-srijemskoj i Općina Orehovica (37,1 %) u Međimurskoj županiji. Najmanje takvog stanovništva imaju općine Kijevo (8,5 %), Ervenik (9,1 %) i Brod Moravice u Primorskoj-goranskoj županiji (10,1 %).
Po prihodu od imovine kao glavnom izvoru prihoda vodeće su Općina Podgora (10,9 %) u Splitsko-dalmatinskoj, Općina Lopar (10,2 %) u Primorsko-goranskoj i Općina Zadvarje (9,0 %) u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U njima približno svaki deseti stanovnik živi od iznajmljivanja turističkog smještaja. Nekoliko općina je na samo dnu po ovom pokazatelju s 0,1 % stanovništva kojemu je ovo glavni izvor prihoda (Davor, Babića Greda, Ervenik, Zrinski Topolovac, Cetingrad i Nova Kapela).
I. Majstorić
Na vrhu po udjelu socijalne naknade kao glavnog izvora prihoda stanovništva su općine Kistanje (24,9 %) i Civljane u istoj županiji (14,0 %) te Brod Moravice (13,7 %).
Općine Zadvarje (0,3 %), Tkon (0,4 %) i Baška (0,5 %) pak gotovo da i nemaju primatelja socijalne naknade.
I. Majstorić
Iako su popisni podaci već zastarjeli, oni su relevantni za planiranje i razvijanje javnih politika države, županija, gradova i općina, ali mogu biti i od koristi zainteresiranoj javnosti. Iz prikazanih podataka iznova se potvrđuju izrazite regionalne razlike u životnom standardu između hrvatskih regija. U njima se isprepliću svi društveni, gospodarski i demografski procesi. Stoga nositelji javnih politika i gospodarstvenici na temelju ovih podataka mogu dublje osvijestiti postojanje stvarnih strukturnih problema i tako bolje usmjeravati daljnji razvoj u sredinama u kojima djeluju.
Među gradovima i općinama Brodsko-posavske županije, najveći udio stanovništva kojem je prihod od rada glavni izvor prihoda ima Općina Klakar (42,3 %), a najmanji Općina Okučani (26,9 %).
Najveći udio mirovine kao glavnog izvora prihoda ima Općina Stara Gradiška (39,3 %), a najmanji Općina Gundinci (19,3 %).
Najveći udio stanovništva bez prihoda ima Općina Davor (36,1 %), dok najmanji ima Općina Slavonski Šamac (20,7 %).
Socijalne naknade najviše prima stanovništvo Općine Okučani (11,5 %), a najmanje Općine Oprisavci (1,9 %).
Grad Slavonskog Broda ima 36,7 % stanovništva s prihodom od rada kao glavnim izvorom prihoda, 27,8 % mirovinom i 26,5 % bez prihoda. Socijalne naknade prima 2,9 % stanovništva.
