Prema kriteriju relativne efikasnosti, kao primjer dobre prakse u Brodsko-posavskoj županiji izdvojena je Općina Klakar. Slijede je Gornja Vrba i Dragalić kao super-efikasni, dok su ostale jedinice lokalne uprave i samouprave u kategorijama umjereno ili slabo efikasnih.
O relativnoj efikasnosti slavonskih gradova i općina razgovarali smo s dr. sc. Brankom Stanićem, pomoćnikom ravnatelja i znanstvenim suradnikom s Instituta za javne financije, koji se bavi istraživanjem transparentnosti i odgovornosti javnog sektora i sudjelovanjem građana, lokalnim financijama i proračunom.
Povod za ovaj razgovor je znanstveni rad Local Government Efficiency in Slavonia: A DEA-Based Assessment of Community Development koji je nagrađen kao najbolji na 14. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Region, Entrepreneurship, Development, održanoj 5. lipnja 2025. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
U prethodnom intervjuu zanimalo nas je proračunsko planiranje gradova i općina u Brodsko-posavskoj županiji. Ovaj put smo otišli korak dalje te se usmjerili na to koliko su gradovi i općine u Brodsko-posavskoj županiji efikasni s obzirom na vlastite ljudske, proračunske i druge kapacitete.
Cilj nam je informirati građane o radu jedinica lokalne samouprave, uspoređujući međusobno pokazatelje njihove uspješnosti. Istovremeno, želimo potaknuti građane na aktivnije praćenje njihovog budućeg rada, a čelnike jedinica lokalne samouprave na još bolje rezultate rada te pružanje još kvalitetnijih javnih usluga.
Institut za javne financije
Zašto ste se uopće odlučili na istraživanje relativne efikasnosti slavonskih gradova i općina?
Slavonija se već dugi niz godina suočava s izraženim razvojnim izazovima – od demografskog pada i gospodarskog zaostajanja, do migracija i nejednakosti u pristupu javnim uslugama. Upravo zato mi je bilo važno analizirati koliko efikasno jedinice lokalne samouprave u Slavoniji koriste raspoložive resurse za postizanje razvojnih ciljeva. Umjesto da se fokusiram samo na razinu ulaganja ili veličinu proračuna, zanimalo me što se za te resurse stvarno postiže.
Koji je bio cilj Vašeg istraživanja i kako ste mjerili efikasnost gradova i općina?
Cilj istraživanja bio je utvrditi koje općine i gradovi u Slavoniji najbolje koriste dostupne javne resurse za ostvarivanje razvojnih rezultata, drugim riječima, tko s onim što ima, postiže najviše. Za to sam koristio metodu analize omeđivanja podataka (Dana Envelopment Analysis – DEA), koja omogućuje mjerenje relativne efikasnosti. Ova metoda ne ocjenjuje jedinice lokalne samouprave prema nekoj unaprijed zadanoj normi, već ih uspoređuje međusobno – u odnosu na najbolje primjere unutar promatrane skupine. Svaka jedinica se tako vrednuje u kontekstu vlastitih kapaciteta i postignuća u usporedbi s drugima. U analizi su kao ulazni pokazatelji korišteni ukupni proračunski rashodi općine ili grada, dok su izlazni pokazatelji bili usmjereni na različite aspekte lokalnog razvoja: indeks razvijenosti, stopa upisa u visoko obrazovanje, pristup internetu u kućanstvima, količina prikupljenog komunalnog otpada te izlaznost na lokalnim izborima. Ovi su pokazatelji odabrani jer odražavaju ključne dimenzije održivog lokalnog razvoja – uključujući obrazovanje, digitalnu povezanost, okolišnu održivost, institucionalnu participaciju i socioekonomsku razinu, čime se istraživanje oslanja na principe ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (SDGs). Na temelju odnosa između ulaza i izlaza, sve analizirane jedinice svrstane su u četiri razine efikasnosti – od onih koje najuspješnije upravljaju javnim sredstvima do onih koje imaju veći prostor za napredak.
Među rijetkim primjerima dobre prakse do kojih se došli u istraživanju je i Općina Klakar, jedina u Brodsko-posavskoj županiji. Po čemu se ona ističe od ostalih?
Općina Klakar je zanimljiv slučaj jer se, unatoč ograničenim resursima, uspjela pozicionirati kao jedna od najjefikasnijih jedinica lokalne samouprave u Slavoniji. To ne znači nužno da ima najveći proračun ili najbolje rezultate u apsolutnim brojkama, već da iz onoga što ima izvlači maksimum. Njeni rezultati u područjima gospodarskog razvoja, obrazovanja, okolišne održivosti, digitalne infrastrukture i građanske participacije značajno odskaču u odnosu na općine slične veličine i proračunskih kapaciteta. U tim se aspektima Klakar pozicionirao ne samo kao efikasan među sličnima, već i kao referentna ( benchmark) jedinica u usporedbi s većim i resursno snažnijim gradovima. To potvrđuje da visoka razina efikasnosti u lokalnoj samoupravi nije rezervirana za velike gradove, već da i manje općine, uz pametno upravljanje, mogu ostvariti iznimne rezultate u ključnim dimenzijama održivog razvoja.
Izvor: Branko Stanić, Institut za javne financije
Od četiri skupine efikasnosti, u trećoj i četvrtoj skupini je velika većina brodsko-posavskih gradova i općina. Pritom su gradovi Slavonski Brod i Nova Gradiška tek u trećoj skupini. Kako to komentirate? Po čemu su gradovi Virovitica, Đakovo i Vinkovci bolji od dva brodsko-posavska grada?
To što se većina gradova i općina iz Brodsko-posavske županije nalazi u trećoj i četvrtoj skupini efikasnosti znači da u odnosu na druge jedinice u regiji ne koriste svoje resurse na optimalan način. Drugim riječima, s obzirom na razinu proračunskih sredstava, rezultati koje postižu u područjima poput gospodarstva, obrazovanja, okoliša, digitalne infrastrukture ili participacije građana su ispod očekivanog potencijala. To ne znači da te jedinice loše rade, već da postoji značajan prostor za unapređenje. Na primjer, možda se ulaže u infrastrukturu, ali bez dovoljno učinka na obrazovanje, digitalnu povezanost, okolišnu održivost ili građansku participaciju. Također, moguće je da u nekim slučajevima administrativni kapaciteti i strateško planiranje nisu u potpunosti razvijeni, što otežava ostvarivanje razvojnih ciljeva. Ovi rezultati ne trebaju biti kritika, nego poziv na dublju analizu i strateško promišljanje – kako bi lokalne vlasti mogle identificirati slabosti, ali i prilike za napredak.
Institut za javne financije
Za kraj, koje su vaše preporuke za povećanje efikasnosti u radu jedinica lokalne samouprave?
Povećanje efikasnosti u radu jedinica lokalne samouprave ne zahtijeva nužno veće proračune, već bolje korištenje postojećih kapaciteta i promišljeniji pristup razvoju. U tom smislu, preporučio bih sljedeće smjernice:
a) Strateško planiranje s realnim ciljevima. Često se izrađuju ambiciozne strategije koje nisu povezane s lokalnim mogućnostima, što otežava njihovu provedbu i dovodi do neiskorištenih potencijala.
b) Ulaganje u ljudske kapacitete lokalne uprave, posebno u malim općinama gdje su kadrovski i organizacijski resursi ograničeni, ali ključni za provedbu kvalitetnih politika.
c) Pametno korištenje EU fondova usmjereno prema projektima s održivim učinkom (ne samo infrastrukturnim). Korištenje EU fondova trebalo bi biti usmjereno i na projekte koji dugoročno jačaju lokalnu zajednicu, primjerice u obrazovanju, digitalizaciji, podršci poduzetništvu, razvoju ljudskih potencijala i uslugama za građane, a ne isključivo na fizičku infrastrukturu. Ne bi se trebalo ulagati samo u “beton”, već i u ljude – u obrazovanje, digitalne usluge, poduzetničke programe i druge aktivnosti koje stvaraju dugoročnu vrijednost za zajednicu.
d) Transparentnost i uključivanje građana. Efikasnije su one jedinice koje otvoreno komuniciraju s građanima i aktivno ih uključuju u planiranje i donošenje odluka.
e) Međusobna suradnja i učenje jedni od drugih. Male općine mogu značajno profitirati učenjem iz primjera dobre prakse, poput Klakara, koji pokazuje da se i s ograničenim resursima mogu postići izvrsni rezultati
____________________________________________________________
Popis gradova i općina Brodsko-posavske županije po skupinama relativne efikasnosti
1. Primjeri dobre prakse: Općina Klakar
2. Super efikasni: općine Gornja Vrba i Dragalić
3. Umjereno efikasni: općine Stara Gradiška, Bukovlje, Oprisavci, Davor, Gornji Bogićevci, Velika Kopanica, Gundinci, Vrbje, Donji Andrijevci, Okučani, Sibinj, Sikirevci te gradovi Slavonski Brod I Nova Gradiška
4. Slabo efikasni: općine Slavonski Šamac, Staro Petrovo Selo, Rešetari, Nova Kapela, Garčin, Oriovac, Podcrkavlje, Cernik, Bebrina, Vrpolje i Brodski Stupnik
Izvor: Stanić, B. (2025). Local Government Efficiency in Slavonia: A DEA-Based Assessment of Community Development. In: Proceedings of the 14th International Conference „Region, Entrepreneurship, Development“, EFOS.
