Što ako šume u Varošu, Vinogorju i na Poloju postanu urbane?

SLAVONSKI BROD - Nakon što je Grad Slavonski Brod jučer objavio vijest kako je, Ministarstvu poljoprivrede, podnio zahtjev za proglašenje urbane šume na nekoliko lokacija u Slavonskom Brodu, odlučili smo provjeriti što bi to, konkretno, moglo značiti za gradska šumska područja na Poloju te u Brodskom Vinogorju i Brodskom Varošu.

Naslonjene su na urbano tkivo i imaju svoj 'katastar'

Autori Slavko Matić i Igor Anić pojasnili su kako pojam 'urbanih šuma' podrazumijeva „sve šumske sastojine koje su uklopljene ili naslonjene na urbano tkivo i čija je primarna i trajna zadaća optimalno pružati općekorisne dobiti". Naglašavajući da je u njima gospodarska funkcija gotovo u cijelosti potisnuta, istaknut je njihov značaj, ali i „potreba za aktivnom zaštitom, osobito danas, kada su ugrožene onečišćenjem vode, tla i zraka, građevinskim zahvatima u njihovoj blizini, a posebno nerazumijevanjem onih „samoprozvanih" čuvara i kvazi-ekologa, koji misle kako će im pasivna zaštita pomoći".

Jedan od osnovnih pojmova u urbanom je šumarstvu 'Katastar drveća', odnosno, zelenila. On predstavlja popis drveća na određenom području s osnovnim podacima o vrsti i dimenzijama stabala, stanju debla, krošnje i korijena te dokumentaciji o intervalima kontrole drveća. Koristi se za plansko gospodarenje pojedinačnim stablima ili skupinama stabala, evidenciju redovitih i izvanrednih kontrola zdravstvenog stanja stabala te provedenih mjera njege drveća. Predstavlja temelj za planiranje i praćenje troškova njege stabala. Izrađuje se u digitalnom obliku, što omogućuje svakodnevno operativno ažuriranje promjena u bazi podataka te pružanje dijela podataka na uvid zainteresiranoj javnosti u obliku različitih web preglednika ili aplikacija. Budu li spomenuta slavonskobrodska područja uistinu proglašena urbanim šumama, upravo to će biti moguće učiniti i za njihovo 'zelenilo'.

Postojeće urbane šume u Hrvatskoj - prekrasne destinacije za izletnike

Kada je u pitanju povijest urbanog šumarstva, ne zaostajemo za razvijenim svijetom. O tomu svjedoče brojni uređeni parkovi i perivoji na području Hrvatske, među kojima se posebno ističe park šuma Maksimir nastala krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća djelomičnim krčenjem autohtone šume hrasta lužnjaka i običnoga graba.

Prema podatcima Hrvatskih šuma, prvi je to javni park u jugoistočnoj Europi, ali i jedan od prvih u svijetu. U vrijeme osnivanja bio je jedan od najvažnijih parkovnih ostvarenja tadašnje Austrougarske Monarhije. Dotad su podizani samo privatni, javnosti nedostupni, perivoji uz plemićke dvorce i kraljevske rezidencije.

Nešto kasnije uređen je i Anin dol u Samoboru, a treba spomenuti i niz parkšuma koje su danas poznate destinacije brojnih izletnika. To su, na primjer, Zlatni rt, Čikat, Šijana, Komrčar, Marjan, Golubinjak, Jalpenski vrh, Trakošćan, Župetnica, Dravska šuma, Jankovac, Brdo Djed, Kanovci,...

Širenje i nadopunjavanje zakonodavnog okvira

Iako urbane šume postoje već stoljećima, pojam urbanog šumarstva u hrvatskom zakonodavstvu relativno je novijeg datuma. U posljednjoj izmjeni Zakona o šumama do koje je došlo 2018. godine, prepoznata je važnost šuma i šumskog zemljišta unutar urbanih konglomerata kao i šumarskih stručnjaka kojima je cilj pri redovnom gospodarenju stvoriti što povoljnije uvjete za boravak posjetitelja, podići estetsku i rekreativnu vrijednost istih, ali i uzgojiti te održati stabilan šumski ekosustav. Prvi hrvatski stručni skup o urbanom šumarstvu održan je u Osijeku 2019. godine.

Zakonom o šumama definirano je kako su urbane šume „šume i šumska zemljišta planirana prostornim planovima unutar ili uz građevinsko područje naselja, a znatno utječu na kvalitetu života stanovnika naselja". Usto, to su „šume čija je namjena stvaranje potrebnih uvjeta za odmor i rekreaciju posjetitelja". Urbane šume kao šume posebne namjene, proglašava Ministarstvo na zahtjev zainteresiranih tijela državne uprave, jedinice lokalne samouprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska. Upravo je takav zahtjev Grad Slavonski Brod uputio Ministarstvu poljoprivrede.

'Područje s velikim potencijalom za ostvarivanje dodatnih prihoda'

Kako urbano šumarstvo podrazumijeva posvećivanje posebne pažnje uzgoju i održavanju ekosustava u urbanim područjima, a obuhvaća i radove čiji je cilj stvaranje što povoljnijih uvjeta za boravak posjetitelja, podizanje estetske i rekreativne vrijednosti te je izloženo većem broju posjetitelja, podrazumijeva i angažiranje stručnog kadra koji će o svemu tomu brinuti.

Urbano šumarstvo smatra se područjem velikog potencijala.

- Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, kao državna tvrtka, imaju zadatak i obvezu širiti se i jačati na korist cijeloj zajednici na principima potrajnog gospodarenja. Značajan broj većih ili manjih gradova u RH ima u svojoj neposrednoj blizini šume kojima gospodari naše poduzeće. Uvažavajući sve dosad navedeno, mnoge bi se od njih, neovisno o njihovoj trenutnoj namjeni, mogle proglasiti urbanim šumama ( uključujući već proglašene šume posebne namjene – za odmor i rekreaciju građana, park-šume i dr.). Urbano šumarstvo je područje s velikim potencijalom za ostvarivanje dodatnih prihoda osim prihoda od „kubika". Također, ono je prilika da se cjelokupno šumarstvo, koje se zatvorilo u uske stručne krugove, svojim bogatim znanjem i mukotrpno stjecanim iskustvom vrati u urbane i peri- urbane prostore kojima je stoljećima savjesno i stručno upravljalo, a sada je potisnuto u stranu. Zbog toga se kompletna šumarska struka treba maksimalno založiti na dovršetku zakonske regulative urbanog šumarstva, kako nam druge struke ne bi ulazile u naše područje, kao što se to u prošlosti dogodilo na nekim drugim poljima. Sve to naravno ne isključuje suradnju s njima, koja je često i neophodna. - stav je Hrvatskih šuma, što pokazuje kako ne bi trebalo biti prepreka u namjerama Grada Slavonskog Broda vezanih za tri šume na njegovu području.

Mogućnosti razvoja urbanih šuma kriju se, dakako, i u europskim fondovima (Mjera 8.5. tip operacije 8.5.2. „Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture”, različiti Interreg-ovi i dr.) - u čijoj provedbi Grad Slavonski Brod već ima dovoljno iskustva.

Čak 47 posto kopnene površine Hrvatske danas čine šume i šumska zemljišta. To veliko bogatstvo treba očuvati, ali i iskoristiti na pravi način. S obzirom na to da sa šumama uz grad i u njemu, Brođani žive već desetljećima pa se one odavno ne mogu nazivati netaknutima, vrijedi ih dodatno urediti i pretvoriti u još privlačnije gradske zelene oaze.