SLAVONSKI BROD – U prosincu prošle godine vijećnici Gradskog vijeća Grada Slavonskog Broda usvojili su Plan održive urbane mobilnosti urbanog područja Slavonski Brod koji su izradili stručnjaci Prometnog fakulteta u Zagrebu. Od 18 tada nazočnih vijećnika, njih 16 je glasalo za Plan, a dvoje vijećnika je bilo suzdržano. Radi se o strateškom dokumentu financiranom od strane EU u sklopu  Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020." Izrada navedenog Plana je u  skladu sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. - 2030. Ukupna vrjednost projekta bila je 2,2 milijuna kuna, od kojih je 1,88 milijuna kn (85 posto).financirano EU sredstvima.

U kratkom opisu samog projekta, prije nego što je i započeo, stajalo je kako će se provedbom Plana održive urbane mobilnosti urbanog područja Slavonski Brod (UPSB) "unaprijediti postojeći koncept upravljanja mobilnošću na urbanom području na način da će u suradnji s građanima, stručnjacima i relevantnim dionicima na lokalnoj i regionalnoj razini i uz razmatranje postojeće infrastrukture, sadašnje te projekcije buduće potražnje za mobilnošću biti izrađen usuglašeni Plan urbane mobilnosti kao strateški okvir i smjernica za učinkovita, razumna i svrsishodna ulaganja u prometnu infrastrukturu".

Kako smo ranije objavili više članaka o europskim iskustvima (London, Amsterdam, Sevilla, Münster...) u izgradnji biciklističke infrastrukture koja doprinosi razviju gradova kao "prijatelja biciklista", ovdje ćemo se fokusirat na dijelove navedenog Plana održive urbane mobilnosti urbanog područja Slav. Brod koji govore o mogućnosti unapređenja slavonskobrodske biciklističke infrastrukture.

Uređenje parkirališta za bicikle

Na izradi Plana sudjelovao je 21 autor, a među njima osam doktora (dr. sc.) i jedan magistar znanosti (mr. sc.) te još 12 magistara prometa. Voditelj projekta bio je doc. dr. sc. Marko Šoštarić. Izrađivači Plana su znatan prostor u ovome dokumentu posvetili i izgradnji nove i poboljšanju postojeće biciklističke infrastrukture u Slavonskom Brodu. A to uključuje i  prostor za odlaganje/parkiranje bicikla, jer je biciklistu potrebno to osigurati na početku i na kraju svake vožnje.

Svaki grad trebao bi imati planski osmišljeno rješenje za parkiranje bicikala u središtu grada.

Autori Plana tvrde da su lokacije kao npr. škole, trgovački centri, željeznički i autobusni kolodvori, radna mjesta, sportski objekti, kulturni objekti i sl., ujedno i glavni pokretači biciklističkoga prometa. Nadalje, smatraju i da dugotrajna parkirališta sa skloništem za zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta moraju biti smještena u blizini stanova, radnih mjesta, škola, hotela, terminala, svih mjesta na kojima će turisti boraviti dulje od dva sata. Ta parkirališta omogućavaju turistima, zaposlenicima, studentima, građanima i drugima koji se zadržavaju na određenom mjestu duže vremensko razdoblje odlaganje svojih bicikala na siguran način. Prometni stručnjaci drže i da najmanje 50 posto površine dugotrajnoga parkirališta treba biti natkriveno. 

Kratkotrajna su parkirališta većinom namijenjena posjetiteljima, cikloturistima, klijentima i kupcima koji se zadržavaju manje od dva sata u rekreativnim i komercijalnim centrima. Parkirališta moraju biti na vidljivom mjestu i što je moguće bliže vlasnicima bicikala kako bi obeshrabrila lopove. Parkirališta i spremišta za bicikle na željezničkim i autobusnim kolodvorima, potiču bicikliste da poduzimaju dulja putovanja s presjedanjima.

Autori Plana skreću pozornost na iskustva iz Nizozemske u kojoj oko 40 posto putnika u željezničkom prometu na stajalište dolazi biciklom, a njih 10 posto putovanje i nastavlja biciklom. U autobusnom prometu 14 posto putnika do kolodvora dolazi biciklom. U Planu se tvrdi da bi na svakoj vrsti stajališta trebala postojati odgovarajuća kombinacija parkirnog i skladišnog prostora kako bi se olakšalo presjedanje. Željeznički kolodvori imaju ogroman potencijal za biciklizam, pa se mogu opremiti kao biciklističke stanice, s raznim dodatnim uslugama za bicikliste.

Kombinacija manjih raštrkanih parkinga i većih, nadziranih prostora za pohranu bicikala olakšava biciklistima pristup glavnim gradskim odredištima.

Kombinacija manjih raštrkanih parkinga i većih, nadziranih prostora za pohranu bicikala olakšava biciklistima pristup glavnim gradskim odredištima. To će privući više biciklista, poboljšati kvalitetu javnog prostora i atraktivnost centra grada. Pri postavljanju nosača i stalaka za bicikle, osim što se mora vodit računa o mikrolokaciji postavljanja, bitna je kvaliteta nosača/stalka, jer njihova brojnost neće sama po sebi biti učinkovita.

Katkad se bicikli nagomilaju pored praznog stalka, ako je on neodgovarajućeg oblika ili nezgodno postavljen, pri čemu se kod praktičnih držača (tzv. klamerice) popune sva raspoloživa mjesta.

Autori Plana održive urbane mobilnosti navode i da lokacije parkirališta moraju biti pregledne, ucrtane na biciklističkim mapama i do njih se mora osigurati javni pristup. Ukoliko parkirališta nisu dostupna na odgovarajućim lokacijama, biciklisti će ostavljati bicikle naslonjene na fasade zgrada, vezivat će ih lancem uz stupove uličnih svjetiljaka ili ih nasloniti na obližnje drveće, što povećava mogućnost njihova otuđenja. Svaki grad trebao bi imati planski osmišljeno rješenje za parkiranje bicikala u središtu grada. Bicikli naslonjeni ili položeni u velikom broju na neprimjerenim mjestima zatrpavaju prostor i stvaraju nered i gužvu.

Kampanje promicanja sigurne vožnje biciklom - Autori Plana navode kako su kampanje promicanja vožnje biciklom namijenjene povećanju udjela biciklista u svakodnevnim putovanjima. Ove kampanje mogu se ciljano prezentirati prema pojedinim skupina i grupirati na promociju vožnje:

• Biciklom na posao
• Biciklom u školu
• Rekreativne vožnje biciklom

Kampanje sigurne vožnje biciklom namijenjene su povećanju fizičke sigurnosti biciklista i drugih sudionika i sprečavanju biciklističkih nesreća.

Izgradnja edukacijsko-zabavnih poligona za nemotorizirani promet

Kao vrlo značajnu mjeru u poticanju biciklizma i pješačenja kao najprihvatljivijih oblika prometovanja, uz postizanje najvišeg stupnja sigurnosti prometa, u Planu predlaže se uređenje prometnog poligona za edukaciju djece i mladih u prometu. Autori Plana smatraju da edukacija djece i mladih je vrlo važna kako bi se već u najranijim fazama odgoja kod djece potaknulo razmišljanje o sigurnosti prometa, prometnoj kulturi, ekologiji, održivosti i zdravom načinu života, a korištenje bicikala i romobila se svakako uklapa u takvu edukaciju.

Prema prometnim stručnjacima, poligoni za nemotorizirani promet imaju prvenstveno namjenu educiranja djece školske ili predškolske životne dobi kao najrizičnije dobne skupine u prometu. Na takvim poligonima djeca na potpuno siguran način dolaze u različite konfliktne situacije u prometu kakve im se mogu dogoditi u stvarnom prometu i tako stječu prometnu kulturu, iskustva i znanja koja će koristiti cijeli život. Predlaže se izgradnja dvaju edukacijskih poligona za nemotorizirani promet. Prvi edukacijski poligon radi se kao model karakterističnih elemenata gradskog prometnog sustava, ali u umanjenim dimenzijama. Na taj način su za izgradnju poligona potrebne relativno male površine prostora te količine materijala što znatno umanjuje trošak investicije.

Drugi poligon je edukacijsko-zabavni tj. adrenalinski poligon. To je off-road poligon i on se predlaže kao poligon za djecu i mlade kako bi stekli dodatne vještine upravljanja prvenstveno biciklom, ali i drugim prijevoznim sredstvom kao što su romobil, role ili skate. Ova vrsta poligona je posebno atraktivna među mlađom populacijom i takva mjesta postaju mjesta okupljanja. Poligone je moguće je izgraditi na površini od 4.000 m2 i to pored postojećeg skate parka uz Šetalište braće Radića ili na nekoj drugoj prikladnoj lokaciji. 

Grad Slavonski Brod je započeo sa uvođenjem nekih mjera iz Plana - Neke od predloženih mjera za poboljšanje biciklističke infrastrukture u Slavonskom Brodu Grad je počeo primjenivati. Naime, prije par mjeseci je na više lokacija  u Slavonskom Brodu (Općinski sud, PBZ, Trg Ivane Brlić Mažuranić x2, Strojarski fakultet, Gradski bazeni...) Grad postavio stalke za bicikle, a gradonačelnik Mirko Duspara je najavio i izgradnju bicklističkog parka za najmlađe Brođane.