SLAVONSKI BROD - SBplus je do sada objavio mnogo članaka koji su ukazivali na razne probleme u užem središtu Slavonskog Broda. Pisali smo o nedozvoljenom prometovanju pješačkom zonom (Starčevićeva i Zajčeva ulica, Trg I.B.M.), o nedostatku parkirnih mjesta, o parkiranju na zelenim površinama, o terasama koje vizualno nagrđuju prostor, o uništavanju stabala, o potrebi proširenja pješačke zone, o objektima koji su opasnost za pješake, o divljim deponijama, o neurednim kontejnerima itd. O nedostatcma nekada "najljepšeg trga" u Hrvatskoj smo također dosta pisali, a tom temom ćemo se posebno baviti i u narednim danima.

Svaki navedeni problem, sam za sebe, pokazao je određene nedostatke u središtu Slavonskoga Broda, a kada se ti problemi promatraju zbirno lako je doći do zaključka da je ulicama u najužem dijelu grada (Zajčeva, Mesićeva, Starčevićeva, Skaličina) potrebna cjelovita rekonstrukcija javnih površina kako bi se taj prostor unaprijedio ne samo estetski, već, što je puno bitnije, i funkcionalno.

Najuži centar grada je funkcionalno tužan, a estetski ružan

Danas svaki slučajni, ili namjerni, prolaznik kroz Zajčevu, Mesićevu, Starčevićevu, Preradovićevu i Skaličinu ulicu te kroz Trg Josipa Stadlera u centru Slavonskog Broda može i sam svjedočiti o prisutnosti problema koje smo naveli u drugoj rečenici ovoga teksta. Većina  spomenutih problema nije do danas riješena, a rješavanje većine njih je u nadležnosti gradske uprave u Slavonskom Brodu.

Za stanje u prostoru nije odgovoran samo Grad Slavonski Brod, kao vlasnik komunalne infrastrukture i gradskih nekretnina, već i vlasnici svih objekata koji se nalaze u tom prostoru. 

Naime, Grad Slavonski Brod je, između ostaloga, sukladno postojećim zakonskim i podzakonskim aktim te važećim gradskim dokumentima (prostorni i prometni planovi, komunalne odluke...) nadležan:

• za proširenje pješačkih zona (provođenjem vlastitog Plana održive urbane mobilnosti urbanog područja Slavonski Brod iz 2020.),
• za uređenje pješačkih i/ili biciklističkih staza i kolnika (posebice u Zajčevoj, Mesićevoj i Skaličnoj)
• za uređenje podloge u pješačkoj zoni (Starčevićeva, Zajčeva)
• za sankcioniranje nepropisnog parkiranja (putem prometnih i komunalnih redara),
• za reguliranje termina u kojima je dozvoljena dostava u pješačkoj zoni te za strogu kontrolu pridržavanja tih termina,
• za zabranu prometovanja dostavnih vozila restorana i ugostiteljskih objekata iz pješačke zone,
• za zabranu prometovanja vozila stanara koji nemaju osigurano parkirno mjesto u pješačkoj zoni,
• za brigu o vlastitim derutnim objektima (Hrvatski sokol te gradska zgrada na križanju Zajčeve ulice i Šetališta braće Radić...),
• za uređenje zelene površine u Starčevićevoj ulici, 
• za postavljanje zaštitnih stupića (fiksnih i pokretnih) na prilazima pješačkoj zoni.

Za stanje u prostoru nije odgovoran samo Grad Slavonski Brod, kao vlasnik komunalne infrastrukture i gradskih nekretnina, već i vlasnici svih objekata koji se nalaze u tom prostoru. Jedan dio privatnih nekretnina u Zajčevoj, Mesićevoj i Starčevićevoj ulici je u vrlo lošem stanju (što se najbolje vidi po pročeljima) i predstavljaju sigurnosnu prijetnju za prolaznike. Za obnovu tih objekata potrebno je uložiti nemala sredstva. U ovome dijelu centra grada nalazi se i veliki broj poslovnih prostora koji su prazni i zbog te činjenice stvara se tužna slika koja nije nikako kompatibilna sa turističkom ponudom kakvu treba imati sedmi grad u Hrvatskoj (po broju stanovnika). 

Ako se u centru grada okupi veliki broj ljudi zašto onda oni malo troše u obližnjim trgovinama?

Mnogi će, s pravom, reći kako se poslovanje trgovina (i drugih poslovnih subjekata) u gradovima promijenilo jer su veliki trgovački centri privukli sebi poduzetnike, pa su se i potrošačke navike građana promijenile. Kao jedna od prednosti trgovačkih centara navodi se i besplatni parking, dok je za potrošnju u centru grada često potrebno platiti parkiranje.

U centru Slavonskog Broda je dio poduzetnika jednostavno ugasio svoje poslovanje zbog žestoke konkurencije, na čelu sa velikim trgovačkim centrima, dok su neki drugi otišli u novi poslovni prostor izvan centra.

U centru Slavonskog Broda je dio poduzetnika jednostavno ugasio svoje poslovanje zbog žestoke konkurencije, na čelu sa velikim trgovačkim centrima, dok su neki drugi otišli u novi poslovni prostor izvan centra. Zbog toga je u samom centru grada ostao manji broj poslovnih subjekata u kojima mogu građani trošiti novac, bez odlaska u City Colosseum (zapadni ulaz u grad) ili Supernovu (istočni ulaz u grad).

Dakle, Brođani će odjeću li obuću većinom kupovati u trgovačkm centrima jer se tamo na malom prostoru nalazi veliki broj trgovina. A o robi široke potrošnje (hrana, piće, kućne i higijenske potrepštine) ne treba ni trošiti riječi. Manje prehrambene trgovine su skoro iščezle jer se ne mogu natjecati sa velikima. I sve je to u Hrvatskoj već poznato preko 20 godina, pa ni Slavonski Brod nije izuzetak.

Dio praznih poslovnih prostora u Mesićevoj, Starčevićevoj i Zajčevoj ulici u Slavonskom Brodu (Foto: D.Z./SBplus.hr)

Usprkos promjeni poslovne paradigme, centar Slavonskog Broda nudi puno toga što niti jedan šoping centar ne može, pa zato i dalje veliki broj Brođana, turista i stanovnika okolnih naselja vole popiti kavu na Korzu, prošetati uz Savu, otići do Tvrđave, do Franjevačkog samostana ili do Sportskog centra "Vijuš". Razvijanjem novih sadržaja (Kuća tambure; Zvjezdarnica; Kuća Brlić; Botanički vrt; SRC "Klasije") u centru Slavonskog Broda broj posjetitelja će samo rasti kao i potencijal za potrošnju. 

Međutim, odgovor na pitanje iz naslova ovoga odlomka može se tražiti jednostvano u lošoj ponudi poslovnog sadržaja u centru grada, pa potrošači jednostavno nemaju previše opcija za "šoping". 

Stanje u užem centru grada za potrošače i poduzetnike je vrlo demotivirajuće 

Postavlja se pitanje zašto bi netko trošio svoj novac u Zajčevoj ulici (u dijelu dozvoljenom za promet) ako mora pješačiti po  stazi koja se raspada ili paziti hoće li ga pokupiti vozilo koje, zbog uskog kolnika, često svojom lijevom stranom prelazi na pješačku stazu. A slično je stanje i u Mesićevoj ulici gdje su dijelovi pješačke staze potpuno neadekvatni za korištenje, a ista je i stvar sa prometovanjem vozila koja nerijetko nagaze na iste te staze.

 Zašto bi itko šetao Starčevićevom ulicom (pješačka zona) ako postoji opasnost da ga pogazi neko od vozila koja stalno prometuju takozvanom pješačkom zonom (koja u realnosti uopće to i nije) te da mu usput padne nešto na glavu sa derutnih objekata u toj ulici? Planirano ozelenjivanje Starčevićeve, uz pomoć velikih betonskih žardinjera koje su vizualno izdominirale tu ulicu, je potpuno izostalo zbog vandalizma građana. Naime, zbog postojeće podzemne infrastrukture, u Starčevićevoj ulici nije bilo moguće posaditi stabla u tlo, pa je Grad postavio žardinjere.

Iz navedenih razloga je okruženje u kojem se nalaze poslovni objekti, u ovome dijelu grada, demotivirajuće za potrošače. Također, prostor užeg centra grada je jednako demotivirajući i za poduzetnike jer je riskantno ulagati značajnija sredstva u uređenje nekog poslovnog objekta kada su susjedne zgrade u derutnom stanju, pa ta okolina daje jednu depresivnu sliku prostora. Kako za potrošače tako i za poduzetnike na snazi su otežavajuće okolnosti definirane i prometnim stanjem u prostoru.

Gradonačelnik Duspara najavio početak velike obnove centra grada u 2022. godini

Ali kako ne bi ispalo da je sve crno u prostoru koji smo u ovome tekstu spomenuli, vrijedi podsjetiti kako je zadnjih godinu dana nekoliko privatnih objekata u Mesićevoj i Starčevićevoj ulici obnovljeno, o čemu smo objavili članak prošle gdine. Grad Slavonski Brod je obnovio pročelje Hrvatskog doma (Trg J. Stadlera), a prije nekoliko godina je i uređen "Centar mladih" u Starčevićevoj ulici (nekada kino "Brod"). Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije, uz pomoć Grada Slavonskog Broda, otvorio je 2014. pučku kuhinju u temeljito preuređenom gradskom prostoru u Preradovićevoj ulici, a 2016. godine, 20-ak metara dalje (park na raskrižju Skaličine ulice i Šetališta braće Radić) Ministarstvo branitelja RH podignulo je Spomen obilježje djeci poginuloj u Domovinskom ratu te pripadajuće dječje igralište. U gradski proračun za 2022. godinu ušao je i projekt izgradnje novoga parkirališta na gradskom zemljištu na spoju Starčevićeve i Preradovićeve ulice, u neposrednoj blizini spomenika poginuloj djeci.

Prošlu srijedu gradonačelnik Slavonskog Broda, Mirko Duspara, u emisiji "Gradskih 60 minuta" radija Laganini FM,  je kazao da se u ovoj godini planira rekonstrukcija Starčevićeve i Mesićeve ulice, ali i uređenje raskrižja Ulice Petra Krešmira IV i Gupčeve ulice:

Nije nam poznato hoće li se rekonstrukcija Mesićeve raditi kako bi prometna regulacija ostala ista (omogućen promet vozilima), ili će Grad ići u pravcu proširenja aktualne pješačke zone.

- Razmišljamo napraviti kružni tok na križanju Gupčeve ulice i Ulice Petra Krešimira IV koji bi s jedne strane osigurao  dodatna parkirna mjesta, s druge strane bi riješili gužve koje se događaju na tom semaforu. Dali smo prometnim stručnjacma da nam kažu što bi bilo najbolje rješenje i onda ćemo vidjeti što napraviti. Planiramo i rekonstrukciju Gupčeve ulice, a treća stvar je da planiramo i uređenje Cipelićevog trga. Ima dosta toga što bi trebalo napraviti. Mi ove godine planiramo i rekonstrukciju Starčevićeve i Mesićeve ulice. Tu je veliki problem sa parkirnim mjestima i gužve koja se događa. S druge strane Starčevićeva i Zajčeva su pješačke zone, a koje su nažalost najmanje pješačke, a najviše prometne, od silne dostave i svega ostalog. Ljudi se ne drže nekih pravila koja bi bila normalna u pješačkim zonama, tako da ćemo to morati urediti.-rekao je Duspara.

Neslužbeno doznajemo kako bi rekonstrukcija Starčevićeve i Mesićeve ulice podrazumijevala i izmjenu podzemne infrastrukture, a ne samo kolničke i pješačke podloge. Ali nije nam poznato hoće li se rekonstrukcija Mesićeve raditi kako bi prometna regulacija ostala ista (omogućen promet vozilima), ili će Grad ići u pravcu proširenja aktualne pješačke zone (Starčevićeva, Zajčeva, Trg I.B.M.), sukladno Planu održive urbane mobilnosti urbanog područja Slavonski Brod iz 2020. godine. Također nam nije poznato hoće li rekonstrukcija Starčevićeve ulice podrazumijevati i hortikulturno uređenje, kako bi se mogle maknuti velike betonske žardinjere.

U svakom slučaju, najave koje dolaze iz gradske uprave, vezane za uređenje užeg središta grada, mogle bi doprinijeti da taj dio Slavonskog Broda u budućnost ne bude više funkcionalno tužan i estetski ružan. A ulaganje Grada može potaknuti i privatne investitore na uređenje vlastitih nekretnina ili izgradnju novih objekata u centru grada, ne zato da doprinesu ljepšem izgledu grada već da poslovanjem direktno ostvare za sebe dobit, a posredno pomognu slavonskobrodskom gospodarstvu.