SLAVONSKI BROD - Zbog suštinski pogrešno postavljenog, a moguće insinuirajućeg, vijećničkog pitanja na zadnjoj (7.) sjednici brodskog Gradskog vijeća - i nedovoljno jasnih odgovora - moglo se pomisliti kako je Grad Slavonski Brod prezadužen. Dapače, kako je ta zaduženost suspektna jer, eto, ni vijećnici ne znaju kolika je.

Nakon uvida u gradski proračun - što može učiniti svaki građanin, a ne samo gradski vijećnik - u članku naslova „Saznali smo koliko je točno zadužen Grad Slavonski Brod" objavili smo ne samo podatak o visini duga nego i nazive projekata koji su (i) tim novcem financirani.

Budući da dekontekstualizirana informacija, uglavnom, više dezinformira nego li informira - što, na primjer, predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković bestidno zloupotrebljava tijekom širenja opsjena o uspješnosti svojih politika - odlučili smo nominalnu zaduženost Grada Slavonskog Broda usporediti sa zaduženošću nekolicine drugih hrvatskih gradova. Dakle, odlučili smo visinu brodske zaduženost kontekstualizirati i na taj način je objektivizirati.

Iz priložene tablice vidljivo je kako se, od 14 promatranih gradova, Slavonski Brod nalazi na 12 mjestu, nominalno zadužen sa 6,48 posto svog izvornog proračuna. Odnosno, realno, godišnji mu je dug (anuitet) 2021. godine iznosio 3.232.173 kune. 

Dakle, procjeni li brodska Gradska uprava kako je društveno opravdano s nekim od svojih programa iskoračiti brže nego joj to dopušta trenutni fiskalni kapacitet, na raspolaganju još može imati više od 100 milijuna kuna dopuštenog kredita. A da, pritom, Grad ne dovede u zonu prezaduženosti. 

Podsjećamo, sukladno članku 121. Zakona o proračunu „ukupna godišnja zaduženost jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može iznositi 20 posto ostvarenih izvornih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje". Po tom osnovu, Grad Slavonski Brod je, na određeno vrijeme, ukupno godišnje, dužan 6,48 posto svog izvornog proračuna. 

Kako bi svakom čitatelju bilo razumljivo o kojoj vrijednosti je riječ, simuliramo što bi se dogodilo kad bi neka obitelj svoje redovite 'kućne' prihode, po svim osnovama, nominalno, zadužila u visini duga Grada Slavonskog Broda.

Na primjer, kad bi se četveročlana obitelj, s dvoje zaposlenih i neto godišnjim prihodom od 144 tisuće kuna, zadužila 6,48 posto po osnovu svih kredita i 'kartičnih' minusa, imala bi ukupan godišnji dug (anuitet) od 9.331,12 kuna, odnosno, mjesečno 777,60 kuna. 

Od visine zaduženosti Grada, pak, puno je važnije u što se ulažu (i) kreditna sredstva? Je li novac poreznih obveznika namijenjen lokalnoj samoupravi uložen u opće dobro lokalne zajednice, u obveze države, ili u pojedinačne i grupne interese privatnog sektora.

Je li novac uložen u lokalnu infrastrukturu, sport, kulturu, predškolski odgoj i socijalnu skrb – što je u nadležnosti lokalne samouprave – ili su sredstva populistički potrošena u sanaciju nerada državnih institucija i ustanova (na primjer, u zakonom propisanu standardnu razinu osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja) odnosno, u osiguranje uvjeta za razvoj gospodarstva i 'poticaj' privatnog (realnog) sektora - što je u nadležnosti svake države.

Naročito se to odnosi na besramno visoko etatiziranu državu kakva je Hrvatska.