Rješenjem Državno odvjetništvo Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta iz Osijeka, od 23. studenoga 2023. godine odbacuje bilo kakve kriminalne radnje, je se „ne može govoriti o bilo kakvoj namjeri, niti neizravnoj, da bi se bilo kome pogodovalo na štetu Grada Slavonskog Broda, kako se u prijavi tvrdi, niti se protiv osumnjičenog Mirka Duspare, kao i drugih službenih osoba Grada Slavonskog Broda, ostvaruju elementi prijavljenih, a niti drugih kaznenih djela.“
Postupajući po zaprimljenoj kaznenoj prijavi i njezinoj dopuni provedeno je, navode u rješenju, detaljno kriminalističko istraživanje od strane Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko posavske i Službe kriminalističke policije tijekom kojega je pribavljena relevantna materijalna dokumentacija koja se odnosi na događaje u kaznenim prijavama.
U zaključku rješenja stoji: „Slijedom svega navedenog, budući da se radnjama prijavljenih osoba ne stječu obilježja prijavljenih kaznenih djela, niti nekih drugih kaznenih djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, kaznenu prijavu je valjalo odbaciti.“
R J E Š E N J E
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta po zamjeniku ravnatelja Darku Dodigu, u kaznenom predmetu protiv Mirka Duspare i dr., zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. st.1. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, u daljnjem tekstu: Kazneni zakon) i dr., dana 23. studenog 2023.
r i j e š i o j e
Na temelju članka 206. stavka 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku (NN152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13,
145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, u daljnjem tekstu: Zakon o kaznenom postupku), odbacuje se kaznena prijava protiv I. osumnjičenog Mirka Duspare, zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. st.1. i 2. Kaznenog zakona, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. st.1. i 2. Kaznenog zakona te trgovanja utjecajem iz članka 295. st.1. Kaznenog zakona te protiv II. osumnjičenog Željka Devčića i drugih nepoznatih osoba, zbog kaznenog djela pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti iz čl. 291.st.1. i 2. u vezi s čl. 38. Kaznenog zakona.
O b r a z l o ž e n j e
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta zaprimio je kaznenu prijavu podnositelja Ivana Dragičevića od 10. ožujka 2021. kao i dopunu kaznene prijave od 29. studenog 2021. podnijetu protiv I. osumnjičenog Mirka Duspare, gradonačelnika Grada Slavonskog Broda i II. osumnjičenog Željka Devčića, projektanta i nadzornog inženjera trgovačkog društva INGRAT d.o.o. i više nepoznatih osoba, zbog više navodnih nezakonitih radnji u vezi s odmaralištem u Gradu Korčuli u vlasništvu Grada Slavonskog Broda.
Podnositelj u kaznenoj prijavi, dopuni kaznene prijave te obavijesnom razgovoru pred policijskim službenicima u bitnom navodi kako izražava sumnju o počinjenim nepravilnostima prilikom izgradnje auto-kampa u gradskom odmaralištu Grada Slavonskog Broda na otoku Korčuli. Pojašnjava da je I osumnjičenik Mirko Duspara kao gradonačelnik Grada Slavonskog Broda naručio projektiranje, nadzor i izvođenje radova za auto-kamp u gradskom odmaralištu Grada Slavonskog Broda, iako je znao da za isto ne postoji valjana građevinska dozvola te da auto-kamp nije predviđen prostornim planom. Navodi da je nezakonitim postupanjem devastirana i uništena stoljetna borova šuma koja je smetala za izgradnju auto-kampa te da je to sve omogućio i II. osumnjičenik Željko Devčić obzirom da je kao projektant svjesno prekršio zakonsku obvezu projektiranja prema važećem prostornom planu te omogućio nezakonito uklanjanje borove šume, kao i nepoznate osobe iz ovlaštenih institucija koje su na sve to morale reagirati, a nisu.
Nadalje, podnositelj prijave navodi da je I osumnjičenik Mirko Duspara kao gradonačelnik Grada Slavonskog Broda zlouporabio svoj položaj i ovlasti kako bi omogućio da Gradsko vijeće Grada Slavonskog Broda donese odluku o prihvaćanju prijedloga Grada Korčule o uređenju međusobnih imovinsko pravnih odnosa, a što se prvenstveno odnosi na odluku o zamjeni zemljišta Grada Slavonskog Broda površine 3981,83 m2 za zemljište Grada Korčule površine 798,00 m2, i da je time Gradu Slavonskom Brodu nanesena šteta. Ističe kako osim što se radi o znatno manjoj površini zemljišta, radi se i o zemljištu koje Grad Slavonski Brod ionako koristi već 60 godina, pa je dosjelošću faktično već i bilo u vlasništvu Grada Slavonskog Broda. Ističe kako je ovako važna odluka o zamjeni zemljišta donesena na online sjednici Gradskog vijeća, zbog čega smatra da gradski vijećnici nisu istinito i detaljno upoznati sa razlozima zamjene, već su na ovaj način bili izmanipulirani a sve s ciljem izmjene prostornog plana i mogućnosti legalizacije auto kampa te da je opisanim postupanjem nastala šteta za Grad Slavonski Broc u iznosu od 10.000.000.-12.000.000 kuna te je nestao osnovni sadržaj i smisao sportskog rekreacijskog ljetovališta na otoku Korčuli.
Postupajući po zaprimljenoj kaznenoj prijavi kao i njezinoj dopuni provedeno je detaljno kriminalističko istraživanje od strane Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko-posavske, Službe kriminalističke policije, tijekom koje je pribavljena relevantna materijalna dokumentacija koja se odnosi na događaje koji se navode u kaznenim prijavama te je obavljen obavijesni razgovor sa podnositeljem kaznene prijave Ivanom Dragičevićem.
Iz sadržaja kaznene prijave i dostavljenih priloga nedvojbeno proizlazi da je Grad Slavonski Brod vlasnik nekretnina na području Grada Korčule, koje u naravi predstavljaju Gradsko odmaralište a ranije se radilo o odmaralištu Ferijalnog saveza te da su se u odnosu na navedene nekretnine vodili sudski postupci, koji su u konačnici rezultirali upisom prava vlasništva Grada Slavonskog Broda na navedenim nekretninama. Nadalje proizlazi da se radi o više katastarskih čestica te da su raniji objekti izgrađeni u navedenom odmaralištu devastirani, da je Grad Slavonski Brod kao vlasnik poduzimao radnje uređenja navedenog odmarališta postavljanjem kamp kućica i drugim izvođenjem radova te poduzimao radnje radi rješavanja imovinskopravnih odnosa sa Gradom Korčulom, kako bi se navedeno odmaralište privelo svrsi, odnosno koristilo za namjene zbog kojih se koristilo u proteklom razdoblju.
Podnositelj u kaznenoj prijavi daje vlastito viđenje poduzetih radnji od strane gradonačelnika I. osumnjičenog Mirka Duspare (i drugih osoba) te poduzete radnje izgradnje auto kampa na prostoru odmarališta kao i donošenje odluke o uređenju međusobnih imovinsko-pravnih odnosa između Grada Slavonskog Broda i Grada Korčule smatra nezakonitim radnjama i radnjama počinjenja prijavljenih kaznenih djela.
Suprotno navedenim tvrdnjama podnositelja kaznene prijave, iz sadržaja pribavljenih podataka ne proizlazi da bi se u radnjama prijavljenih osoba stekla bitna obilježja kaznenih djela za koja se terete, niti nekih drugih kaznenih djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.
(...)
Iz pribavljenih podataka nesporno proizlazi da je Grad Slavonski Brod kao vlasnik nekretnine, bio investitor izvođenja radova u navedenom odmaralištu u Gradu Korčuli u vidu postavljanja kamp kućica, instalacija i drugih radova kako bi se navedeno odmaralište moglo koristiti. S tim u vezi, izvršenom provjerom je utvrđeno da je Državni inspektorat, područni ured Split, Ispostava Ploče, dana 03.12.2020. donio rješenje o uklanjanju građevine, kojom se Gradu Slavonski Brod nalaže uklanjanje građevina izgrađenih na k.č. br. 685/1 i dr. u k.o Korčula. Povodom podnesene tužbe Grada Slavonskog Broda, Upravni sud u Splitu takvo rješenje je poništio i predmet vratio na ponovni postupak. U ponovljenom postupku Državni inspektorat ponovno je proveo inspekcijski nadzor te ponovno izdao rješenje o uklanjanju, kojim je Gradu Slavonskom Brodu naloženo uklanjanje izgrađenih građevina namjene auto-kamp .
Nakon toga, Grad Slavonski Brod ponovno podnosi tužbu te Upravni sud u Splitu donosi presudu Usl-3742/21 od 14. ožujka 2022. kojom djelomično usvaja tužbeni zahtjev, odnosno potvrđuje doneseno rješenje Državnog inspektorata. Na ovakvu presudu Upravnog suda u Splitu Grad Slavonski Brod je sukladno uputi o pravnom lijeku podnio žalbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.
Iz sadržaja navedenih akata proizlazi da Državni inspektorat smatra da izgradnja građevina na prostoru navedenog odmarališta u vidu a.b. podne ploče sa pristupnim stepeništem i ogradnim zidovima te postavljanjem tipskog kontejnera, priključenog na instalacije, betoniranjem podne ploče sa prilaznom rampom na kojoj je postavljen kontejner -WC za invalide i priključen na instalacije te postavljanje 20 mobilnih kućica sa metalnim nadstrešnicama spojenim na instalacije, predstavlja građenje građevina bez pravomoćne i izvršne građevinske dozvole. Nasuprot tome, Grad Slavonski Brod, kao vlasnik i investitor, osporava navedena utvrđenja Državnog inspektorata, navodeći da se radi o postavljanju 20 mobilnih kućica sa kotačima, koje se u svakom trenutku mogu premjestiti te kao takve ne predstavljaju građevinu u smislu odredbe čl. 3. Zakona o gradnji, navodi se da građevine nisu niti nadstrešnice, da je instalacija provedena sa zemljišta u vlasništvu Grada, da je kamp kategoriziran od strane Ministarstva turizma, da je ranije izdano više uporabnih dozvola za građevine gospodarske namjene u okviru bivšeg Ferijalnog odmarališta, da se tamo nalaze postojeće zgrade a ove čije se rušenje zahtjeva su pomoćne te da je provođenje instalacija zahvat za koji nije potrebna građevinska dozvola.
Iz navedenih podataka sasvim jasno proizlazi da između Grada Slavonskog Broda i Državnog inspektorata postoji prijepor oko toga jesu li zahvati u prostoru u navedenom odmaralištu izvedeni bez građevinske dozvole ili se radi o zahvatima za koje nova građevinska dozvola nije potrebna a sukladno ranije izdanim građevinskim i uporabnim dozvolama za objekte koji se tamo nalaze izgrađeni.
S obzirom na navedeno, ne može se jednoznačno tvrditi o bespravnoj gradnji, kako to podnositelj prijave navodi, jer je u pogledu navedenih činjenica i okolnosti još uvijek u tijeku upravni spor, niti se može govoriti o nepoduzimanju radnji od strane institucija u pogledu navedenog, kraj nesporne činjenice postupanja nadležnog državnog inspektorata u vezi s navedenim, koji inspektorat je ovlašten i dužan poduzeti sve zakonom propisane radnje.
Podnositelj prijave iznosi vlastitu ocjenu i zaključak da se postavljanjem kamp kućica i drugim zahvatima u odmaralištu čini šteta korisnicima odmarališta, građanima Slavonskog Broda, očito odričući pravo ovlaštenim predstavnicima Grada Slavonskog Broda donošenje odluka o načinu korištenja navedenog odmarališta i poduzimanja radnji izgradnje i uređenja nekretnine koja prava pripadaju Gradu Slavonskom Brodu kao vlasniku.
Navedeno postupanje I. osumnjičenog Mirka Duspare kao gradonačelnika te II. osumnjičenog Željka Devčića, kao projektanta i nadzornog inženjera nema elemente počinjenja kaznenih djela na koje ukazuje podnositelj prijave, niti nekih drugih kaznenih djela te će se zakonitost izvedenih radova u konačnici utvrditi pred za to nadležnim sudom, kako je već navedeno, o čemu će ovisiti i daljnje posljedice u vidu zadržavanja ili uklanjanja auto kampa i drugih pripadajućih sadržaja.
Iz sadržaja kaznene prijave nadalje proizlazi da je Grad Slavonski Brod, pored aktivnog sudjelovanja u parničnim postupcima u pogledu vlasništva nad navedenim nekretninama, poduzimao i druge radnje kako bi se navedeno odmaralište privelo svrsi, odnosno koristilo za namjene zbog kojih se koristilo u proteklom razdoblju te je uspostavljena izravna komunikacija Grada Slavonskog Broda i Grada Korčule u pogledu rješavanja navedenog problema, kroz razgovore, prijedloge za izmjenom urbanističkog plana Grada Korčule te daljnje aktivnosti uređenja međusobnih vlasničko-pravnih odnosa navedenih jedinica lokalne samouprave.
S tim u vezi, iz pribavljene dokumentacije proizlazi da je Grad Slavonski Brod još 2015. godine stavljao primjedbe na prostorni plan Grada Korčule, navodeći da se odmaralište u vlasništvu Grada Slavonski Brod vraćeno u vlasništvo nakon dugog sudskog procesa, da je područje oduvijek bilo turističke namjene te da je izmjenama prostornog plana Grada Korčule iz 2003. navedeno područje izmijenjeno u sportski centar zona R1, a potom izmjenama iz 2011. u sportski centar zona R3 te se predlaže prenamijeniti prostor u turističku namjenu, radi rekonstrukcije i adaptacije postojećih građevina.
Iz pribavljene dokumentacije nadalje proizlazi da je Grad Korčula, po gradonačelnici Niki Silić Maroević dostavio Gradu Slavonski Brod prijedlog o zamjeni nekretnina, a vezano za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i eventualnu izmjenu namjene na području ,,ex Ferijalni savez1' u Korčuli, u III. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Korčule, sa prijedlogom da pojedine čestice Grad Slavonski Brod prepusti Gradu Korčuli, dok bi Grad Korčula prepustio Gradu Slavonskom Brodu određene čestice. Iz navedenog prijedloga proizlazi da je Grad Korčula naveo koja bi bila namjena čestica koje bi Grad Slavonski Brod ustupio njima (izgradnja pješačkih staza, proširenje ceste, javni parking, rekonstrukcija postojećeg igrališta za mali nogomet i si.) te da bi Grad Korčula izvršio prenamjenu prostornog plana iz sportsko-rekreacijske namjene u ugostiteljsko-turističku namjenu ili poslovnu namjenu.
Nadalje, iz pribavljene dokumentacije proizlazi da je Upravni odjel za gospodarstvo Grada Slavonski Brod, dana 19.10.2021. uputio kolegiju gradonačelnika prijedlog Grada Korčule o zamjeni nekretnina, a vezano za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i eventualnu izmjenu namjene na području ,,ex Ferijalni savez u Korčuli, sa nacrtom odluke o prihvaćanju navedenog prijedloga.
Sadržajno, prijedlog je ocijenjen prihvatljivim jer bi se time uredili međusobni imovinsko-pravni odnosi, i jer nekretnine u vlasništvu Grada Korčule presijecaju i prolaze kroz nekretnine u vlasništvu grada Slavonski brod. Nakon toga, gradonačelnik Grada Slavonski Brod, I. osumnjičeni Mirko Duspara je dana 19.10.2021. donio zaključak o utvrđivanju prijedloga Odluke o uređenju međusobnih imovinsko-pravnih odnosa između Grada Korčule i Grada Slavonskog broda te upućivanju prijedloga Gradskom vijeću Grada Slavonski Brod na raspravu i donošenje.
Iz pribavljenog zapisnika sa sjednice Gradskog vijeća Grada Slavonski Brod održane dana 29. listopada 2021. proizlazi da ju je sazvao Stribor Valenta predsjednik Gradskog vijeća Grada Slavonskog Broda, da je na usvojenom dnevnom redu, između ostalog, bio i prijedlog Odluke o uređenju međusobnih imovinskopravnih odnosa između Grada Korčule i Grada Slavonskog Broda. Nakon očitovanja Odbora za gospodarstvo i komunalno gospodarstvo, koji je razmotrio i prihvatio prijedlog Odluke, predsjednik Gradskog vijeća otvorio je raspravu o navedenom prijedlogu. Nakon održane rasprave o navedenoj Odluci, na kojoj su razmotrena i raspravljena sporna pitanja, provedeno je glasovanje od strane svakog pojedinačnog vijećnika. Po provedenom glasovanju predsjednik Gradskog vijeća konstatirao je kako je o prijedlogu Odluke, 11 vijećnika glasovalo ,,za“, dok je 9 vijećnika glasovalo „suzdržan, slijedom čega je prijedlog Odluke većinom glasova gradskih vijećnika i prihvaćen.
(...)
Slijedom navedenog, suprotno navodima kaznene prijave, navedenu Odluku o uređenju međusobnih imovinsko-pravnih odnosa između Grada Korčule i Grada Slavonskog Broda donijelo je Gradsko vijeće na sjednici Grada Slavonskog Broda, a ne gradonačelnik I. osumnjičeni Mirko Duspara, navedena odluka je donijeta nakon rasprave i odluku je glasovanjem podržala većina gradskih vijećnika, pri čemu se ni na koji način ne može govoriti da su vijećnici bili izmanipulirani, kako to tvrdi podnositelj prijave.
Osim toga, iz pribavljene dokumentacije nadalje proizlazi da je predmetna odluka Gradskog vijeća tek podloga za rješavanje međusobnih odnosa između dvije jedinice lokalne samouprave i ne predstavlja temelj za uknjižbu prava vlasništva, koje je moguće tek nakon parcelacije predmetnih nekretnina i donošenja nove odluke Gradskog vijeća te bi se morao provesti novi postupak u kojem bi se utvrdila vrijednost nekretnina te predložio ugovor, a niti Grad Korčula nije donio odluku u pogledu navedenog rješavanja međusobnih imovinsko-pravnih odnosa, već se radi samo o prijedlogu.
Podnositelj kaznene prijave svoju tvrdnju o štetnom postupanju temelji isključivo na matematičkom izračunu da je površina zemljišta koje bi Grad Slavonski Brod dobio takvom zamjenom (798 m2) višestruko manja od one koje bi Grad Slavonski Brod prepustio Gradu Korčuli (3981,83 m2), uz daljnju tvrdnju da je Grad Slavonski Brod već dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretninama koje bi mu po zamjeni pripale.
Iz pribavljene dokumentacije proizlazi da se ovdje ne radi o jednostavnom matematičkom izračunu i da se radi o kompleksnom problemu te da su takvu zamjenu nekretnina nadležne službe obje jedinice lokalne samouprave ocijenile da su u interesu Grada Korčule i Grada Slavonskog Broda, jer bi Grad Korčula stjecanjem predmetnih nekretnina proširio postojeće pješačke staze, nerazvrstane ceste te uredio sportsko igralište odnosno uredio komunalnu infrastrukturu (objedinjavanjem nekretnina označenim u grafičkom prikazu brojevima 1 do 7 označene kao ulaz-put površine 280 m2 i vrt površine 518 m2), dok bi Gradu Slavonskom Brodu stjecanjem predmetnih nekretnina (puta koji presijeca područje gradskog odmarališta Grada Slavonskog Broda) bilo omogućeno objedinjavanje nekretnine te da bi se navedeno područje prenamijenilo iz postojeće sportskorekreacijske namjene u ugostiteljsko turističku ili poslovnu namjenu, čime bi se Gradu Slavonskom Brodu omogućila daljnja obnova i ulaganje u odmaralište.
Dakle, ovdje se ne radi o bilo kakvim kriminalnim radnjama niti se može govoriti o bilo kakvoj namjeri, niti neizravnoj, da bi se bilo kome pogodovalo a na štetu Grada Slavonskog Broda, kako se to u prijavi tvrdi, niti se radnjama I. osumnjičenog Mirka Duspare, II. osumnjičenog Željka Devčića, kao i drugih službenih osoba Grada Slavonskog Broda ostvaruju elementi prijavljenih a niti drugih kaznenih djela.
Slijedom svega navedenog, budući se u radnjama prijavljenih osoba ne stječu obilježja prijavljenih kaznenih djela, niti nekih drugih kaznenih djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, kaznenu prijavu je valjalo odbaciti.
