U nacionalnim medijima se, nakon jučerašnje objave Državnog zavoda za statistiku (DZS), vrlo brzo proširila vijest o nastavku negativnih demografskih procesa, odnosno o „daljnjoj dominaciji” umrlih nad živorođenima u gotovo cijeloj Hrvatskoj.
Prirodni pad veličine Grada Virovitice
Naime, Hrvatska u prošloj godini bilježi 32.170 živorođenih i 51.275 umrlih, što je razlika (-19.105) veličine Grada Virovitice (19.302). Stopa prirodnog prirasta (razlika živorođenih i umrlih na 1.000 stanovnika) iznosi -5,0. Utješno je u ovim podacima da su oni najpozitivniji u zadnje četiri godine.
Negativni demografski momentum
Takvo stanje je shvatljivo znajući koliko se djece rađalo tijekom 1950-ih (trostruko) više i 1960-ih (dvostruko više) u dominantno agrarnoj zemlji odnosno koliko je dobna struktura stanovništva tada bila drugačija (1961. je bilo 11,8 % stanovništva sa 60 i više godina, a 2021. 29,9 %). K tome, osim što živimo u postmodernom društvu obilježenom samoostvarenjem nauštrb roditeljstva, ne treba izostaviti društveni pesimizam koji utječe na odluke o roditeljstvu.
Nijedna županija nema pozitivan prirodni prirast
Nadalje, nijedna županija nema pozitivan prirodni prirast, a najbliže tome je Međimurska (-196). U Brodsko-posavskoj je bilo 1.116 živorođenih i 1865 umrlih (-749). Kad se promotri vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih) zbog usporedivosti, vodeća je Međimurska s 83,8. Slijede Grad Zagreb (77,5) i Dubrovačko-neretvanska (77,1). Najlošije stoje Ličko-senjska (42,9), Primorsko-goranska(45,1) i Karlovačka županija (46,6). Brodsko-posavska je na 8. mjestu (59,8), što znači da je na 10 umrlih bilo 6 živorođenih osoba.
Općina Dragalić među 43 pozitivna primjera
Što se tiče stanja po upravnim gradovima i općinama, jedino Općina Dragalić u Brodsko-posavskoj županiji ima pozitivan prirodni prirast (2; 19 živorođenih 17 umrlih), čime se može pohvaliti samo još njih 42 u Hrvatskoj. Kada se usporedi vitalni indeks, nakon spomenute općine (111,8), slijede Općina Bebrina (96,2) u kojoj je bilo 25 živorođenih i 26 umrlih te Općina Klakar (92,9) sa 26 živorođenih i 28 umrlih. Najlošije stanje je u Općini Gornji Bogićevci (38,5) sa 10 živorođenih i 26 umrlih, Općini Gundinci (27,3) sa 9 živorođenih i 33 umrlih i Općini Stara Gradiška (11,8) sa samo 2 živorođenih te 17 umrlih.
Grad Slavonski Brod s 442 živorođenih i 676 umrlih (-234) ima vitalni indeks 65,4, a Grad Nova Gradiška sa 100 živorođenih i 188 umrlih 53,2.
Ministarstvo za Sifizov posao
Budući da DZS objedinjene podatke o prirodnom kretanju za prethodnu godinu uvijek objavljuje krajem srpnja, vijest o depopulaciji u ozračju godišnjih odmora biva olako zaboravljena već do održavanja Sinjske alke. Čak i da Hrvatski sabor zasjeda izvanredno pa da se netko od saborskih zastupnika za to može uhvatiti u svojim govorima, to bi, baš zbog izvanrednog zasjedanja kao lani, značilo da postoji nešto važnije o promišljanja o usporavanju negativnog demografskog momentuma i provedbe donese strategije demografske revitalizacije.
Ako je suditi po kontinuitetu negativnih demografskih pokazetelja, čini se da je novoosnovano Ministarstvo demografije i useljeništva ustvari ministarstvo zaduženo i za Sizifov posao. Ne zbog Sizifovog lukavstva, već zbog kotrljanja teškog kamena, kojim se, u politici svojstvenoj po kratkovidnosti, gotovo nitko ne želi baviti.
U jednom od sljedećih članaka posvetit ćemo se i demografskim mjerama u našoj županiji.
