NOVA GRADIŠKA- Grad Nova Gradiška i Udruga Moj Otok ovaj su tjedan u gradskoj vijećnici organizirali javnu tribinu pod nazivom „Moja Nova Gradiška bez azbesta!“. Predavanje o projektu zamjene azbestnih krovova i fasada održao je potpredsjednik Udruge Nenad Maljković.

Projekt podržava Ministarstvo zaštite okoliša i energetike koji ima ulogu provođenja politike zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak. Brodsko-posavska županija također podržava projekt Moja Hrvatska bez azbesta koji provodi Udruga te akcije/kampanje na njezinom području i šire.

Cilj Udruge je unaprjeđenje kvalitete življenja realizacijom ekoloških projekata i organizacijom ekoloških, edukativnih i kulturnih aktivnosti, a prioriteti su im zrak, voda, hrana, energija, održivi razvoj i zaštita okoliša.

- Mi smo Udruga Moj otok iz Punta s otoka Krka i ovim projektom bavimo se 12 godina. Godine 2011. smo se registrirali, a 2012. smo započeli projekt uklanjanja azbesta iz životne okoline. Jako je bio uspješan na početku na otoku Krku jer je tada Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost plaćao zbrinjavanje azbesta. Mi smo to iskoristili, pa smo animirali one koji proizvode pokrove i one koji skupljaju azbest. U prvoj godini na otoku Krku uklonili smo oko 200 do 250 azbestnih krovova. – izjavio je za PlusPortal Nenad Maljković.

Azbest je mineralni materijal koji se u prošlosti dodavao mnogim proizvodima kako bi im se osigurala mehanička i kemijska svojstva, otpornost na vlagu, vatru, vrućinu, buku, elektricitet, habanje i trenje. Može ga se naći u žbuci, izolacijskom materijalu, fasadnim pločama, krovnim ravnim i valovitim pločama, zidnim i podnim pločicama, crijepu, cigli, cementnim cijevima za vodu, azbestnim brtvama, kočnim pločicama i drugdje.

I.B./Plus

Općenito, ne postoji razlog za zabrinutost sve dok su materijali koji sadrže azbest u dobrom stanju. Tek kada su oštećeni postoji opasnost. Ipak, Maljković naglašava kako je azbest svakako štetan već i samom prisutnošću na krovu.

- Medicinski gledano, azbest je kancerogen i najopasniji je ako ga udahnemo. Nije potrebno čekati da netko radi nešto s njime, jer se i zbog vremenskih utjecaja azbestna vlakna i prašina rasprše i mogu nepovoljno utjecati na okoliš te zdravlje ljudi i životinja, jer se talože na tlu, u vodi i tako dolaze do dišnih organa. Azbest, kad ga apsorbirate, zadržava se u tijelu 25, pa čak i 35 godina. – naglasio je Maljković.

U svom izlaganju informirao je o bolestima koje uzrokuje azbest: mezoteliom (uvijek smrtonosan), rak pluća (visoka smrtnost), azbestoza (ne rezultira najčešće smrtnošću, ali se radi o progresivnoj bolesti) i difuzna zadebljanja pleure (nije smrtonosno).

- Ovim projektom želimo informirati građanstvo o štetnosti azbesta, njegovim posljedicama za zdravlje, kako ukućana, tako i okoline. Namjera je izraditi katastar azbestnih krovova i fasada kako bi imali točne podatke o njegovoj količini odnosno kvadraturi, izraditi plan zamjene azbestnih krovova i fasada. Plan je i iskoristiti mogućnosti fondova, kako domaćih, tako i EU te iskoristiti natječaj Fonda za energetsku učinkovitost. – istaknuo je Maljković.

Edukacija i animacija javnosti i određivanje izvora financiranja neizostavan su čimbenik za ostvarivanje željenog. Problematika je kako da sam Grad uđe u sufinanciranje ljudima uklanjanjem tih krovova. Najčešće to ovisi o tome koliko se to planira proračunom za iduću godinu.

- Udruživanjem se postiže uključivanje proizvođača i izvođača u velikom broju radi postizanja niže cijene, potom uključivanje krovopokrivača radi procjene i ponude. Općina Punat od 2012. godine sufinancira svoje mještane. Pridružili su im se mnogi gradovi (Krk, Čazma, Đurđevac, Poreč, Bjelovar, Čakovec, ..), općine (Baška, Vrbnik, Jelenje,..) i do danas je održano više od 220 predavanja diljem Hrvatske. Više od 100 gradova i općina sufinancira uklanjanje i zbrinjavanje azbesta. – naveo je Maljković.

I.B./Plus

U nastavku izlaganja Maljković je podsjetio na postojeći pravni okvir. U srpnju 2016. godine stupio je na snagu Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest. Istaknuo je da je jedinica lokalne samouprave dužna osobi koja upravlja odgovarajućim reciklažnim dvorištem, sukladno Zakonu, u cijelosti nadoknaditi troškove gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest koji je nastao u kućanstvu korisnika usluge (prema Članku 28. Pravilnika). O tome OVDJE.

Podsjetit ćemo kako je tim Pravilnikom građanima i omogućeno da u reciklažna dvorišta mogu svakih šest mjeseci besplatno predati do 200 kilograma azbestnog otpada.

U slučaju samostalnog uklanjanja azbestnih ploča s krovova obavezno je primjenjivati osobna zaštitna sredstva poput maski i rukavica, cijelo vrijeme ih prskati vodom te paziti da ne dođe do lomljenja.

Hrvati su iz svojih domova uklonili 68.720 tona opasnog otpada, s tim da su se otprilike trećine riješili nakon stupanja na snagu Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest iz 2016. godine. Od 2011. do 2021. uklonili smo azbestni otpad težine šest Eiffelovih tornjeva.– podsjetio je Maljković osvrćući se na podatke Večernjeg lista od ožujka 2023. godine. O tome više možete pročitati OVDJE.

I.B./Plus

Prema podatcima prijavljenima u Registar onečišćavanja okoliša (ROO) u periodu od 2011. do 2022. godine na kazete (posebno predviđene plohe na odlagalištima otpada za zbrinjavanje azbesta) je odloženo ukupno 72.008,7 t građevnog otpada koji sadrži azbest. U Hrvatskoj je trenutno 18 kazeta s kapacitetom od 87.100 kubnih metara. – naveo je Maljković.

Europska komisija provodi Zakon koji određuje da se azbest mora ukloniti iz okoline. Bit će potrebno određeno vrijeme dok se Zakon ne uvede i dok ga se počne provoditi.

- Želim zagovarati uvijek potrebu osvještavanja da je azbest otpad, da je kancerogen i da to nije problem pojedinca, nego društva uopće. Mi ionako imamo jako mali natalitet i demografska slika nam je sve gora i gora. Kad umire jedan građanin onda je to problem cijeloga društva. Mi to moramo u tom smjeru rješavati. Bitno je koliko mi imamo u svijesti da mi to trebamo i moramo napraviti radi ostalih, radi djece, susjeda, prijatelja, radi sebe. Treba postojati zajedništvo da se nešto napravi. - zaključio je Maljković.