SLAVONSKI BROD - Posljednjih tjedana aktualna je priča oko novog sustava gospodarenja otpadom u Slavonskom Brodu. I dok se informacije o osnovnim vrstama otpada nastalog u kućanstvima mogu jednostavno pronaći, često nam se u redakciju javljaju ljudi s prilično zanimljivim pitanjima ili ne tako čestim slučajevima.

Jedan od njih je potreba sigurnog odlaganja ili točnije zbrinjavanja starih azbestnih ploča kojih je na području Slavonskog Broda i dalje puno.

Brođani ih mogu odložiti na reciklažna dvorišta, ali u ograničenim količinama - do 200 kilograma u šest mjeseci. Dakle, svakih pola godine u reciklažnim dvorištima mogu predati oko 12 azbestnih ploča.

Pritom je bitno istaknuti da reciklažna dvorišta ne primaju azbestne ploče nakon radova koje je izvodila neka tvrtka, nego nakon što ih fizička osoba samostalno ukloni.

Ploče je, prije prijevoza potrebno odložiti u vreće za građevinski otpad ili po dva komada zamotati u foliju.

Time će manje naštetiti onomu tko ih do reciklažnog dvorišta dovozi, ali i onomu tko ih tamo preuzima.

Dugotrajna izloženost velikoj količini azbestnih vlakana može biti iznimno opasna po ljude. U nastavku - iz teksta Nastavnog zavoda za javno zdravstvo - saznajte više o opasnostima.

Koje bolesti uzrokuje azbest?

Izloženost značajnim koncentracijama azbesta može uzrokovati rak pluća, mezoteliom (rak pleure), azbestozu i razne druge bolesti pleure. Pleura je ovojnica koja obavija pluća. Azbestoza je kronična plućna bolest u kojoj dolazi do nastanka ožiljaka u plućnom tkivu i posljedičnom smanjenju plućne funkcije. Prema istraživanjima, potrebno je 15-40 godina izloženosti azbestnim vlaknima u zraku (koncentracije 0,125-30 vlakana/mL) da bi se razvile ove bolesti.

Bolesti povezane s azbestom najčešće nastaju kod osoba koje su dugotrajno ili često izložene azbestu, posebice većim koncentracijama, što se događa kod profesionalne izloženosti.  Ukoliko je osoba izložena azbestu dulje vrijeme i pušač je, njezin rizik za nastanak raka pluća je veći od jednostavnog zbroja rizika od izlaganja azbestu i rizika od pušenja.

Nema uvjerljivih dokaza da ingestija (unošenje hranom ili pićem) azbestnih vlakana ima negativan utjecaj na zdravlje.

Od ukupnog broja profesionalnih bolesti u Hrvatskoj, azbestoza sudjeluje s 20% i na drugom je mjestu (iza oštećenja sluha izazvana bukom). 

Kakva je zakonska regulativa?

Zbog dokazane štetnosti po zdravlje ljudi, u Europskoj uniji i Hrvatskoj potpuno je zabranjena proizvodnja, promet i uporaba svih vrsta azbestnih vlakana. Zabrana je propisana Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i vijeća (Prilog XVII). Istom Uredbom propisano je da, stavljanje na tržište i uporaba ovih vlakana i proizvoda koji ih sadrže, koja je dopuštena u skladu s određenim izuzećima, može se dopustiti samo pod uvjetom da proizvodi koji sadrže azbest i njihovi spremnici moraju nositi oznaku.