Gradnju Zida boli spontano su potaknule majke smrtno stradalih iz protesta prema snagama UN-a koje su premalo učinile na zaustavljanju agresije na Hrvatsku.
NA današnji datum - 26. rujna - prije trideset je godina u Zagrebu podignut Zid boli - simbol stradanja hrvatskog naroda i duboke patnje.
Kako piše Povijest.hr, taj spomenik hrvatskim žrtvama Domovinskog rata postavljen je na zapadnom dijelu raskrižja Ilice i ulice Svetog Duha, uz Selsku cestu, oko tadašnjeg zagrebačkog sjedišta UNPROFOR-a. Gradnju Zida boli spontano su potaknule majke smrtno stradalih iz protesta prema snagama UN-a koje su premalo učinile na zaustavljanju agresije na Hrvatsku.
Spomenik je izgrađen kao dugački zid od crvenih i crnih opeka s ispisanim imenima stradalih od strane velikosrpskih agresora. Dio Zida činile su i opeke s imenima razrušenih gradova i sela. Zid je, nažalost, dan za danom postajao sve duži dosegavši 13.600 opeka. Pred njim su obitelji i mnogobrojni građani godinama palili svijeće i odavali počast stradalima.
Vremenom je Zid počeo propadati pa se iniciralo da se taj jedinstveni spomenik spasi i očuva. Nakon različitih ideja o smještaju spomenika 2005. godine donesena je konačna odluka da se Zid boli premjesti na zagrebačko groblje Mirogoj. Tamo su opeke s imenima ugrađene u spomenik Glas hrvatske žrtve – Zid boli, autora Dušana Džamonje.
Kasnije su imena poginulih i nestalih uklesana u kenotaf crkve Sveta Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu.
