Mirko Duspara:Voljeti svoj grad znači prije svega biti odgovoran za sve ono što ga čini: njegove znamenitosti, prirodne i kulturne ljepote, a posebno građane koji ga čine takvim kakav jest
U središnjem dijelu slavonske Posavine, Slavonski Brod je smješten na mjestu gdje se Sava najviše približila južnim obroncima Dilj gore, u svojevrsnom prirodno uskom koridoru, kojim su od davnina prolazili putevi povezujući europski istok i zapad. To je i granica s Bosnom, danas - granica Europske unije, piše Glas Slavonije.
Na sjeveroistočnom dijelu Slavonskog Broda, na lokalitetu Galovo, prije desetak godina otkriveno, je bogato nalazište starčevačke kulture, najstarijeg naselja u Hrvatskoj, a pronađeni materijalni ostaci potvrđuju 8000 godina staro naseljavanje Broda, pa s ponosom možemo reći da se na ovom prostoru rađala Europa. Zbog povoljnog zemljopisnog položaja, na području današnjeg Broda zabilježen je tisućljetni kontinuitet naseljavanja, a prema nekim izvorima, grad je nastao oko 1500. godine - kao planirani renesansni grad Berislavića, kada je zabilježeno i prvo korištenje toponima Brod. Malo povijesti grada u kojem danas živi 70-ak tisuća stanovnika (1780. živjele su 1574 osobe, a 1910. - 10.200), možda nije naodmet jer "kraj treba upoznati da bi ga više volio”, premda, čini se, Brođani odreda vole svoj grad.
Željko Mužević: Tu su moji korijeni, tu je više od 200 godina moje povijesti, tu su moji živi i mrtvi. Ovdje je moja mladost i starost. I teško se maknuti.
Svevremenska priča
Tako pročelnica konzervatorskog odjela Željka Perković naglašava kako je ponosna na grad u kojem živi i radi, na obitelj i prijatelje koje tu ima, na bogatu brodsku kulturnu baštinu. Graditeljska je baština, kaže, sastavni dio čovjekova okoliša. A kulturno-povijesna cjelina grada Slavonskog Broda zaštićeno je kulturno dobro koje zauzima prostor uže povijesne jezgre s prostorom barokne tvrđave Brod i Franjevačkog samostana.
- Lijepo je živjeti u Brodu jer se u njemu susreće prošlost, a ako želiš, vidi i budućnost - kaže i dodaje kako je Slavonski Brod na lijevoj obali rijeke Save, nastanjivan od davnina, preko rimske Marsonije i Vojne Krajine, a urbanizacija je započela dolaskom željeznice i izgradnjom mosta na Savi 1879. godine.
- U razdoblju historicizma grade se katnice pročelja bogato ukrašenih neostilskom arhitektonskom plastikom od kojih je najznačajnija Zgrada obitelji Brlić u kojoj je svoje svevremenske priče napisala Ivana Brlić Mažuranić. U 20. stoljeću povijesne strukture upotpunjuju se secesijskom arhitekturom, a između dva rata, u urbanoj matrici grada, prisutna je i moderna. U isto vrijeme prisutna je i industrijska arhitektura, vezana uz metalsku (tvornica ĐĐ) i drvnu industriju (Slavonija DI), a potom i suvremena arhitektura (Kazališno-koncertna dvorana IBM i gradska knjižnica, zgrada željezničkog kolodvora...) - iscrpno nabraja stručnjakinja koja obožava grad u kojem je rođena.
- Slavonski Brod je grad u kojem sam odrasla i on je nezaobilazan dio moga identiteta. Sve što me je okruživalo i što se događalo zapravo je bilo poziv da rastem i da se razvijam. Kako vrijeme prolazi, shvaćam da sam uvijek na pravom mjestu, u pravo vrijeme i da se sve događa točno u pravom trenutku - rekla je Perković.
Tvrđave je građena, prije svega, zbog obrane od Turaka
Važan događaj u povijesti Broda 18. stoljeća svakako je gradnja Tvrđave, prije svega zbog obrane od Turaka - danas najvećeg fortifikacijskog spomenika kontinentalne Hrvatske i spomenika nulte kategorije. Usporedno je krenula i gradnja Franjevačkog samostana, a u novijoj povijesti – to su mjesta zbog kojih se Slavonski Brod ubraja među perjanice kontinentalnog turizma. Važnost obnove tvrđave Brod prepoznaje i Ministarstvo kulture, pa je u okviru njezine revitalizacije do danas obnovljena nekadašnja Časnička vojarna na Hornwerku - sada Gradska vjećnica i Gradski "magistrat", sjedište gradske uprave, te nekadašnji Dom vojske - današnja osnovna i srednja Glazbena škola "Ivan pl. Zajc”, dok je vojarna u središnjem dijelu Tvrđave postala Klasičnom gimnazijom, a u jednoj šestini Kavalira uređena je Galerija kipara Branka Ružića s reprezentativnom kolekcijom suvremene umjetnosti koju je umjetnik oporučno ostavio svom rodnom gradu.
Jedini u svijetu Brođani su u Tvrđavi dobili i Muzej tambure, a u istočnom dijelu Kavalira planira se uređenje velikog Muzeja Granice.... U Tvrđavi se obnavlja i prvi drveno-cestovni most u Hrvatskoj, replika originala iz 1847. godine. Ima se što vidjeti i osjetiti duh proteklih vremena pa su osim nerijetkih turističkih grupa i Brođani česti posjetitelji ovog prostora koji sve više postaje prošireni dio centra Slavonskog Broda s mogućnostima za suvremeni razvitak. A upravo i jedino razvitak grada vidi brodski gradonačelnik Mirko Duspara, na čelnoj poziciji već treći mandat.
- Slavonski Brod uživa sve blagodati života uz veliku rijeku. Uz bogatu tradiciju rada, omogućuje i uživanje u popodnevnim šetnjama poznatom gradskom šetnicom. Ono što sam naučio u svojim zrelijim godinama, je da pitanje ljubavi prema svojemu gradu nije vezano samo uz uživanje u njegovim ljepotama i blagodatima. To je nešto puno više. Voljeti svoj grad znači prije svega biti odgovoran za sve ono što ga čini: njegove znamenitosti, prirodne i kulturne ljepote, a posebno građane koji ga čine takvim kakav jest - kaže gradonačelnik, obećavajući i bolje uvjete za život.
A odnedavna su Brođani bogatiji za otvoreni i zatvorene bazene, obnovljena je za mnoge jako važna gradska tržnica, izgrađeni su novi vrtići, obnovljeni kolnici, biciklističke staze, uređena najljepša kontinentalna plaža - Poloj, pa unatoč teškim vremenima nezaposlenosti i gotovo zamiranju industrije, nerado napuštaju svoj grad.
Željka Perković: Kako vrijeme prolazi, shvaćam da sam uvijek na pravom mjestu, u pravo vrijeme i da se sve događa točno u pravom trenutku.
I najljepši i najdraži
U Brodu je lijepo živjeti, šetati pokraj Save, ponovo upoznavati Tvrđavu, voziti bicikl do Poloja, odmoriti se u parkovima. Brod je grad po mjeri čovjeka, najčešće kažu. Mnogi gradovi su smješteni uz rijeke, ali jedino Slavonski Brod ima jedinstvenu splavarsku - ploveću ulicu. Njezini stanovnici dolaze uživati u tišini, ptičjem pjevu, pecanju, kupanju u nezamjenjivoj Savi... "Splav je ljeti spas od vrućine, a zimi mjesto prekrasnih druženja uz zapaljenu vatru, roštilj, tamburaše”, kaže pravi zaljubljenik u kuću na vodi i svoj grad, Josip Nakić.
Uz prekrasni pejsaž i Savu - vječnu inspiraciju brodskih akvarelista koji su prije više od tri desetljeća u ovome gradu pokrenuli slikarsku Koloniju, neizbježne su i primjedbe, poput nečistog zraka koji dolazi iz prekosavske rafinerije. Zbog straha roditelja za zdravlje djece i budućnost, Građanska inicijativa, kao i gradska uprava, često podsjećaju i upozoravaju mjerodavne na problem. No život Brođana teče dalje ispunjen tijekom godine brojnim kulturnim i zabavnim sadržajima, od dječjeg Svijeta bajki, preko najstarije smotre folklora Brodsko kolo, do vrsnih programa Brodskog glazbenog ljeta, kazališnih predstava, koncerata, najvećih bajkerskih susreta, na čemu bi im mogli pozavidjeti i veći centri.
Gradonačelnik Duspara je kazao kako želi da Slavonski Brod postane grad po mjeri svakog čovjeka, no prije svega grad u kojem će mladi htjeti ostati. Kao što je ostao i doajen brodskog novinarstva Željko Mužević, koji kaže: "Za mene je moj grad najljepši na svijetu! Tu su moji korijeni, tu je više od 200 godina moje povijesti, tu su moji živi i mrtvi. Ovdje je moja mladost i starost. I teško se maknuti. Imamo zasigurno najljepšu riječnu plažu u Hrvatskoj, jedan od najljepših trgova, dobru i živahnu gradsku špicu, znance, prijatelje... Iako je moj grad pri samom dnu po BDP-u, baš kao i županija, kao i cijela Slavonija, 'zahvaljujući' nesposobnim, korumpiranim političarima i cjelokupnoj ekonomskoj situaciji u svijetu, meni je moj grad ako ne najljepši, onda zasigurno najdraži na svijetu.”
Ljubav prema voljenom gradu slično komentira i sredovječna gospođa Marija. "Gdje god bila, znam samo da povratak u Brod za mene znači osjećaj mira, spokoja, prepoznatljive mirise, draž susreta ljudi poznatih lica, iz škole, trgovine, s korza, obale... Brod je za mene - nezamjenjivi dom.” Kad tako zbore Brođani, red je da im se vjeruje - da je u Brodu lijepo živjeti, unatoč hrpi problema...
Uz Franjevački pečat i utjecaj...
Neizostavno je ime velike književnice Ivane Brlić Mažuranić
Slavonski Brod je grad duge povijesne i kulturne tradicije. Uvijek je bio industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte. Bio je i važno obrtničko središte, te je sredinom prošlog stoljeća u gradu zabilježeno 48 raznih profesija kojima se bavilo gotovo 400 obrtnika. Uz obrtničko, Brod se razvio i u jako trgovačko središte. Pečat javnom kulturnom i političkom životu Broda tijekom 19. stoljeća dala je ugledna obitelj Brlić, koja je ovaj grad povezivala s građanskom Hrvatskom i drugim zemljama austrijske carevine i Europe. Grad je od obiteljskih sljednika kupio kuću na središnjem gradskom trgu - koji nosi ime Ivane Brlić Mažuranić, gdje u budućnosti planira otvoriti muzej posvećen velikoj spisateljici. Franjevački samostan, i danas dobro očuvan, jedna je od najmarkantnijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezentativnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske. Spomenik je nulte kategorije. Brodski franjevci ne samo da su obavljali duhovnu službu nego su imali i značajnu prosvjetiteljsku ulogu. Otvaranjem škole 1709. godine postaju njeni prvi učitelji, a 1720. godine otvaraju filozofski fakultet. Do danas su franjevci zadržali kontinuitet rada u brodskom Posavlju, o čemu svjedoči i njihova iznimno bogata knjižnica, u kojoj se čuvaju neke od najvrednijih i najstarijih knjiga u Hrvatskoj.
Znamenita imena
Rodno mjesto brojnih velikana
U gradu su rođeni mnogi znameniti i zaslužni Brođani poput likovnih umjetnika Vladimira Becića, Branka Ružića, Vasila Antipova, Zdravka Ćosića, Krunoslava Kerna, pjesnika Branka Radičevića, prve primabalerine Mie Čorak Slavenske, prirodoslovca svjetskoga glasa Đure Pilara. Tu je rođen i učitelj narodnog zdravlja Andrija Štampar, Tomo Skalica - prvi Hrvat koji je oplovio svijet, revolucionar i borac za radnička prava Đuro Đaković, skladatelj Zdenko Runjić, političari Ivica Račan i Zdravko Tomac, nogometaš Mario Mandžukić, košarkašica Kornelija Kvesić, rukometaš Venio Losert... Uz Brod su životom i radom vezana i dva velika književna imena, spisateljica Ivana Brlić Mažuranić i bard hrvatske književnosti Dragutin Tadijanović.
