U novije vrijeme je otkrivena pozitivna korelacija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece s nižom razinom formalnog obrazovanja roditelja, nižim dohotkom, sniženim pristupom zdravijim prehrambenim opcijama te sigurnim i pristupačnim mogućnostima tjelesne aktivnosti.
IAKO prema Konvenciji o pravima djeteta iz 1989. godine svako dijete ima pravo na uživanje najviše moguće razine zdravlja, što podrazumijeva da će države poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene na jačanje primarne zdravstvene zaštite, uključujući mjere pravilne prehrane, od donošenja Konvencije sve države svijeta suočavaju se s nezaustavljivim porastom udjela djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, stoji u objavljenoj publikaciji „Analiza stanja uhranjenosti i prehrane djece 0-9 godina u Republici Hrvatskoj“ koju je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izradio u suradnji s UNICEF-om.
Debljina se definira prema vrijednosti na referentnim krivuljama rasta s obzirom na indeks tjelesne mase (ITM) za određenu dob i spol. Obično je to vrijednost veća od 95. percentile za dob i spol, dok se uhranjenost djeteta vrijednosti od 85. do 95. percentile za dob i spol definira kao prekomjerna tjelesna masa.
Debljina u djetinjstvu je rizik za razvoj brojnih bolesti
U publikaciji navode da je debljina u djetinjstvu poseban javnozdravstveni izazov današnjeg društva te predstavlja rizik za narušeno cjeloživotno zdravlje i razvoj brojnih kroničnih nezaraznih bolesti. Također, ističu i da djeca s debljinom često imaju niže samopouzdanje i uspjeh u školi, a nerijetko su i u društveno nepovoljnijem položaju.
S debljinom se povezuje čitav niz rizičnih čimbenika koji se odnose samo na dijete, već i na brojne značajke obitelji i šire zajednice, poput nepravilnih prehrambenih navikela, nedovoljne tjelesne aktivnosti i prekomjerno sudjelovanje u sjedilačkim aktivnostima koje dovode do neravnoteže energije, nedovoljno sati sna i dr.
Debljina je osobito povezana sa siromaštvom
U novije vrijeme je otkrivena pozitivna korelacija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece s nižom razinom formalnog obrazovanja roditelja, nižim dohotkom, sniženim pristupom zdravijim prehrambenim opcijama te sigurnim i pristupačnim mogućnostima tjelesne aktivnosti.
Djeca koja odrastaju u siromaštvu podložnija su razvoju nutritivnih deficita, ali i ekstrema u pogledu statusa uhranjenosti, kako pothranjenosti, tako i debljine. Nadalje, djeca s teškoćama u razvoju, uključujući one s intelektualnim teškoćama, imaju veći rizik za razvoj debljine od svojih vršnjaka bez teškoća.
Osim svega toga, nepovoljni događaji u obitelji, u kombinaciji s genetskom predispozicijom, značajno pridonose prijenosu debljine s roditelja na djecu, kao i razvoju debljine unutar generacija.
Raširenost prekomjerne tjelesne mase i debljine među djecom
Najveći broj djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom među europskim zemljama zabilježen je u Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Malta i Hrvatskoj.
Podaci iz Hrvatskog zdravstveno - statističkog ljetopisa za 2022. godinu ukazuju da je od ukupno 239.818 djece pregledane u Djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece debljina (kao dijagnoza E65 i E66) postavljena u 638 odnosno 0,3 % djece mlađe od šest godina i u 965 odnosno 0,4 % djece starije od sedam godina.
U Djelatnosti zdravstvene zaštite školske djece, mladeži i studenata, od sve pregledane djece (81,2 % djevojčica i 79,9 % dječaka školske dobi) pothranjenost je zabilježena u 3,2 % djevojčica i 3,8 % dječaka, dok su prekomjerna tjelesna masa ili debljina utvrđene kod 35,6 % učenika osnovnih škola, jednako u djevojčica i u dječaka.
Preporuke HZJZ za promicanje pravilne prehrane u Republici Hrvatskoj
Potrebno je raditi na:
1. sustavu praćenja prehrambenih navika djece svih dobnih skupina
2. promicanju dojenja, promicati i pružiti podršku dojenju, posebice isključivom dojenju u prvih 6 mjeseci
3. unapređenju prehrambenih navika djece, među kojima su smanjenje unosa bezalkoholnih pića koja sadrže šećer, nutritivno siromašnih slatkih i slanih grickalica te prerađene hrane
4. provedbi edukativnih aktivnosti i javnih kampanja o pravilnoj prehrani
5. osiguravanju adekvatne infrastrukture za prehranu djece u odgojno - obrazovnim ustanovama
6. kreiranju javnih politika u svrhu stvaranja podržavajućih okruženja za prehranu djece, što uključuje, među ostalih, uvođenje dodatne poreze za energijski bogatu, a nutritivno siromašnu hranu i reguliranje oglašavanja hrane i pića djeci.
Preporuke HZJZ za prevenciju debljine djece u Republici Hrvatskoj
Potrebno je raditi na:
1. jedinstvenom sustava praćenja uhranjenosti djece svih dobnih skupina
2. podizanju svijesti o problemu debljine u djece te negativnim učincima debljine na tjelesno i mentalno zdravlje djece
3. osiguravanju sustava podrške i liječenja debljine u djece.
