Od ukupnog broja liječenih (5875), njih 115 (2,0 %) ima prebivalište na području Brodsko-posavske, a 14 (0,2 %) na području Požeško-slavonske županije.
SLAVONSKI BROD / POŽEGA - Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) iz Izvješća o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj u 2023. godini u 2023. godini je na liječenje došlo 5.875 osoba, od kojih njih 567 (9,7 %) prvi put. Kao i prethodnih godina većinu liječenih osoba čine muškarci (4.838, 82,3 %), što je pet puta više od žena. Od svih liječenih osoba, uvjerljivo najviše ih ima završenu srednju školu (3919; 66,7 %). Što se tiče dobi, najviše ih je u dobnim skupinama 40-44 (1450; 24,7 %) i 45-49 godina (1289; 21,9 %). Prema roditeljskom statusu najviše njih nisu roditelji (3.316; 56,4 %), dok ih je prema bračnom statusu najviše neoženjenih/neudanih (3.157; 53,7 %).
Od ukupnog broja liječenih, 115 (2,0 %) ih ima prebivalište na području Brodsko-posavske, a 14 (0,2 %) na području Požeško-slavonske županije. Najviše ih je na području Grada Zagreba (1.428; 24,3 %), Splitsko-dalmatinske (817; 13,9 %) i Primorsko goranske županije (594; 10,1 %).
Najviše liječenih osoba od psihoaktivnih tvari na obali
Zbog usporedivosti podataka, gleda se stopa na 100.000 stanovnika u dobi od 15 do 64 godina koja za Hrvatsku iznosi 239,4. Sedam županija ima stopu liječenih osoba višu od nacionalnog prosjeka: Istarska (550,6), Zadarska (517,3), Šibensko-kninska (481,8), Primorsko-goranska (362,6), Splitsko-dalmatinska (304,1), Grad Zagreb (290,4) i Dubrovačko-neretvanska županija (285,5). Brodsko-posavska (12. mjesto) i Požeško-slavonska (19. mjesto) su ispod prosjeka Hrvatske s vrijednostima 139,8 odnosno 34,7.
I. Majstorić
Iz HZJZ ističu da na problematiku u vezi s ovisnostima mogu djelovati populacijske, prostorne i ekonomske značajke županije. Naime, usprkos pozitivnim efektima turizma u priobalnim dijelovima Hrvatske ljeti, ondje zima nosi prijetnju dosade te manjka interesa i aktivnosti za lokalno stanovništvo, osobito na otocima i u manjim sredinama. Drugim riječima, takvo stanje u kombinaciji s materijalnim blagostanjem (stečenim kroz turizam) može biti plodno tlo za razvijanje ovisnosti o drogama. Grad Zagreb je iznimka u društvu primorskih županija.
Napominju iz HZJZ da bi za pravu procjenu raširenosti konzumacije droga i ovisnosti o drogama trebalo uzeti u obzir, primjerice, i podatke o kriminalitetu droga, analizu otpadnih voda i sl. Zato smo istražili i kaznena djela zloupotrebe droga po policijskim upravama iz podataka Ministarstva unutarnjih poslova (MUP).
Raznovrsnije stanje po rasprostranjenosti kaznenih djela
Od ukupno 2.496 kaznenih djela zlouporabe droge u 2023. godini, 61 (2,4 %) ih je zabilježeno na području Policijske uprave brodsko-posavske, a 55 (2,2 %) na području požeško-slavonske. Najviše ih je na području Policijske uprave zagrebačke (308; 12,3 %), splitsko-dalmatinske (269; 10,8 %) i osječko-baranjske (229; 9,2 %).
Gledano na 100.000 stanovnika u dobi od 15 do 64 godina, popis kaznenih djela predvode policijska uprava šibensko-kninska (336,2), ličko-senjska (290,4) i koprivničko-križevačka (211,4). Policijska uprava brodsko-posavska bilježi njih 74,2, a požeško-slavonska 136,5 na 100.000 stanovnika.
I. Majstorić
