SLAVONSKI BROD - Brze promjene na europskom tržištu droga stvaraju nove zdravstvene i sigurnosne rizike te dovode u pitanje sposobnost regije da učinkovito odgovori na njih. Ovo upozorenje dolazi od Agencije Europske unije za droge (EUDA) u njezinom Europskom izvješću o drogama 2025: Trendovi i kretanja, objavljenom sredinom ove godine. Na temelju podataka iz 29 zemalja (EU-27, Norveška i Turska), ovaj godišnji pregled ističe najnovije trendove i nove prijetnje.

Izvješće, koje je sada u svom 30. izdanju, pruža dokaze koji služe za informiranje politike i prakse vezane uz droge. Pokazuje kako se europsko tržište droga i dalje razvija, pri čemu se i dobavljači i potrošači prilagođavaju geopolitičkoj nestabilnosti, globalizaciji i tehnološkom napretku. Također upozorava na rizike za javno zdravlje koje donosi dostupnost i uporaba sve raznolikijeg spektra tvari, često visoke potentnosti i čistoće. Istodobna uporaba više različitih tvari i dalje izaziva zabrinutost jer otežava pružanje učinkovitih usluga prevencije, liječenja i smanjenja šteta.

Policijska uprava brodsko-posavska objavila je dosad poznatu i dostupnu statistiku za ovu godinu.

Prema istoj, u jedanaest mjeseci 2025. godine evidentirano je 85 kaznenih djela zlouporabe droga ili 33 kaznena djela više u odnosu na jedanaest mjeseci 2024. godine.

No, količina zaplijenjene droge zasigurno ne odgovara stvarnom tržištu nedozvoljenim opijatima na gradskom području, ali i šire.

Naime, zapljenama je izuzeto: 40.845 komada lijekova sa liste opojnih droga, 24.885,03 g marihuane, 3649,71 g kokaina, 1994,78 g heroina, 1326,88 g amfetamina, 168,31 g cannabis smole, 27,95 g halucinogenih gljiva, 8,3 g cannabis sjemenki, 1,58 g metamfetamina, 94 stabljike biljke cannabis, 60 ml ostalih lijekova sa liste opojnih droga, 7 ml amfetamina, 6 komada cannabis sjemenki, 2 komada MDMA i derivata XTC i 2 g MDMA i derivata XTC.

Spomenuto Izvješće, pak, naglašava povećanu dostupnost sintetskih katinona, što se odražava u ‘neviđenom uvozu i zapljenama’. Riječ je o sintetskim stimulansima koji su kemijski slični katinonu, aktivnom sastojku u khatu. U 2023. godini prijavljeno je ukupno najmanje 37 tona sintetskih katinona (27 tona u 2022. i 4,5 tona u 2021.). Većina se odnosila na nekoliko masovnih uvoza iz Indije, uglavnom dopremljenih preko Nizozemske. Glavne zaplijenjene tvari bile su 3-CMC, 2-MMC i N-etilnorpetendron. Do siječnja 2025. godine, EUDA je prvi put na razini EU završila procjene rizika za osam kemikalija prekursora koje se koriste za proizvodnju sintetskih katinona.

Europski sustav ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari (EWS) identificirao je sedam novih sintetskih katinona u 2024., čime je ukupan broj praćenih katinona u Europi dosegao 178. EUDA je nedavno provela procjene rizika za tri nova sintetska katinona: 2-metilmetkatinon (2-MMC), 4-bromometkatinon (4-BMC) i N-etilnorpetendron (NEP). Do siječnja 2025. EUDA je također, prvi put na razini EU-a, provela procjenu rizika za osam prekursora koji se koriste za proizvodnju sintetskih katinona.

Iako nenamjerna uporaba katinona u mješavinama droga i tabletama i dalje izaziva zabrinutost, konzumenti ih također kupuju namjerno, kao stimulans po vlastitom izboru. Podaci o liječenju također odražavaju rastuću prisutnost sintetskih katinona. Prema dostupnim podacima iz zemalja koje prijavljuju slučajeve liječenja povezanih sa sintetskim katinonima, broj osoba koje su se prijavile na liječenje porastao je s 425 u 2018. na 1 930 u 2023. godini.

Tijekom 2023. godine u EU-u je demontirano 53 pogona za proizvodnju sintetskih katinona, uključujući neka velikih razmjera (u usporedbi s 29 u 2022.), uglavnom u Poljskoj. To je jedan od pokazatelja značajnog intenziviranja proizvodnje droga u Europi. U 2023. godini vlasti su u cijeloj Europi demontirale proizvodne pogone, uključujući: 250 za metamfetamin, 93 za amfetamin, 36 za MDMA i 34 za kokain.

EUDA procjenjuje da je u 2023. godini bilo 7 500 smrtnih slučajeva uzrokovanih drogama (u odnosu na oko 7 100 u 2022.). Većina tih smrti povezana je s opioidima u kombinaciji s drugim tvarima. Tržište opioida u Europi nastavlja se razvijati, s različitim tvarima koje su sada dostupne, osim heroina.

Novi sintetski opioidi (sintetske tvari koje djeluju na opioidne receptore u mozgu i proizvode učinke slične heroinu) zauzimaju relativno mali udio na europskom tržištu droga, ali su značajno prisutni u baltičkim zemljama. Također raste zabrinutost zbog njihove uporabe u drugim državama članicama EU-a. Tijekom 2024. godine, EUDA je uputila poziv na djelovanje partnerima i državama članicama EU-a, pozvavši ih na zajednički odgovor na rastuću prijetnju novih sintetskih opioida.

Od 2009. godine na europskom tržištu pojavilo se ukupno 88 novih sintetskih opioida. Ti su opioidi često vrlo potentni, što nosi visoke rizike od otrovanja i smrti. U 2024. godini svih 7 novih sintetskih opioida službeno prijavljenih EWS-u bili su nitazeni. Do danas se u Europi prati 22 različita nitazena. Nedavna pilot procjena prijetnji EUDA-e usmjerena na nove sintetske opioide u baltičkim državama, otkrila je da nitazeni čine značajan udio smrtnih slučajeva od predoziranja u Estoniji i Latviji. U 2024. godini, najmanje sedam država članica EU-a i Norveška prijavile su štetne posljedice povezane s nitazenima.

Izvješće također ističe sve veću dostupnost lažnih lijekova koji sadrže nitazene na europskom tržištu, a koji često imitiraju legalne lijekove na recept (npr. oksikodon, benzodiazepini). To izaziva zabrinutost zbog mogućnosti širenja ovih proizvoda na širi krug potrošača, uključujući mlade ljude. Zbog visoke potentnosti nitazena, ovi lažni lijekovi predstavljaju ozbiljan rizik od teških otrovanja i predoziranja. Jedna od ključnih mjera za suzbijanje predoziranja opioidima je primjena naloksona – bilo od strane zdravstvenih djelatnika, bilo u sklopu programa „nalokson za kućnu uporabu“ (THN). Sve veći broj zemalja izvještava o ponudi THN programa – 15 država članica EU-a u 2023., a još tri započele su pilot-programe u 2024. godini.

Kineska kontrola deset nitazena mogla bi preusmjeriti tržište dalje od poznatih nitazena (kao što su metonitazen i protonitazen) prema novim derivatima ili alternativnim opioidnim skupinama. U 2024. godini, putem EWS-a identificirane su tvari iz skupine ‘orfina’ (npr. ciklorfin, spiroklifin), što naglašava potrebu za pažljivim praćenjem.

Također se nagađa da bi eventualno smanjenje dostupnosti heroina u Europi, uslijed talibanske zabrane uzgoja opijumskog maka i proizvodnje opijuma u Afganistanu, moglo potencijalno dovesti do popunjavanja tržišnih praznina u Europi sintetskim opioidima. Također postoji mogućnost da se stimulansi poput kokaina i sintetskih katinona počnu koristiti kao zamjena za heroin. U izvješću se navodi: „Suočena s neizvjesnošću, Europa mora poboljšati svoju spremnost za suočavanje s potencijalnim izazovima koji proizlaze iz takvih promjena na tržištu.“

Kokain je najčešće konzumirana ilegalna stimulativna droga u Europi, a procjenjuje se da ga je u posljednjih godinu dana konzumiralo oko 4,6 milijuna odraslih Europljana (u dobi od 15 do 64 godine). Sve je veća zabrinutost zbog njegovog negativnog utjecaja na javno zdravlje. To je druga najčešća ilegalna droga koju prijavljuju i oni koji prvi put ulaze u sustav liječenja od ovisnosti (35 000 osoba u 2023. u usporedbi s 31 500 u 2022. godini). Podaci iz Euro-DEN Plus mreže sentinel bolnica za 2023. godinu pokazuju da je kokain bio najčešće prijavljena tvar među pacijentima koji su se javili na hitni bolnički prijem zbog akutne intoksiciranosti drogama, naveden u 25 % (1 695 slučajeva). I injektiranje kokaina i uporaba crack kokaina bilježe se u sve većem broju zemalja. Procjenjuje se da 2023. godine bilo 9 900 slučajeva ulaska u tretman povezanih s crack kokainom (u usporedbi s 8 100 u 2022. godini).

Podaci o zapljenama potvrđuju da je dostupnost kokaina u Europi i dalje visoka. Sedmu godinu zaredom države članice EU-a zaplijenile su rekordne količine kokaina, koje su u 2023. godini iznosile 419 tona (323 tone u 2022. godini). Belgija (123 tone), Španjolska (118 tona) i Nizozemska (59 tona) činile su gotovo tri četvrtine (72 %) ukupne količine zaplijenjene droge, što potvrđuje njihovu ulogu kao glavnih ulaznih točaka za krijumčarenje kokaina u Europu (preliminarni podaci za 2024. godinu sugeriraju da se situacija mijenja). Osim njih, i druge zemlje postaju ciljana mjesta za ulazak kokaina, primjerice Njemačka (43 tone), Francuska (23 tone) i Portugal (22 tone). Velike zapljene u europskim lukama ukazuju na to da krijumčari droga i dalje iskorištavaju komercijalne lance opskrbe. Španjolska je 2024. godine zabilježila svoju dosad najveću zapljenu kokaina u jednoj pošiljci (13 tona), skrivenog među bananama uvezenima iz Ekvadora. U okviru Plana EU-a za borbu protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala, Europski savez luka nastoji ojačati otpornost luka na krijumčarenje droga i infiltraciju kriminalnih skupina.

Konkurencija na ilegalnom tržištu droga potiče kriminal povezan s kokainom, uključujući nasilje među bandama i ubojstva. Tijekom 2024. godine EUDA je izdala Poziv na djelovanje s ciljem prekidanja začaranog kruga nasilja povezanog s drogom, nakon prve europske konferencije posvećene toj temi, koja je istaknula hitnu potrebu za međusektorskom suradnjom radi izgradnje sigurnije i stabilnije Europe.

Postoje naznake da stalni porast dostupnosti kokaina u EU-u posljednjih godina utječe na njegovu uporabu, što se vidi iz nekoliko izvora podataka, uključujući analizu otpadnih voda. Ostaci kokaina u komunalnim otpadnim vodama povećali su se u više od polovice gradova za koje postoje podaci za 2023. i 2024. godinu. S obzirom na to da je procijenjeni vremenski razmak između početka konzumacije kokaina i prvog zahtjeva za liječenjem oko 13 godina, porast dostupnosti mogao bi dovesti do naglog porasta potražnje za liječenjem u nadolazećim godinama. Izvješće naglašava potrebu za hitnom procjenom kapaciteta odgovora država članica EU-a, u svjetlu potencijalnog porasta potražnje za liječenjem.