Naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a po novom može maksimalno iznositi gotovo tisuću eura mjesečno.
Bolovanje više neće značiti automatski drastičan pad prihoda, barem ne za sve. Novi zakonski okvir donosi osjetno veće naknade i proširena prava, osobito za roditelje. No istodobno uvodi i jasna pravila igre: bez dovoljnog staža osiguranja radnici neće moći računati na puni iznos, bez obzira na visinu plaće. (komentar Slobodne Dalmacije).
HZZO je objavio nova 'pravila' koja vrijede tijekom privremene nesposobnosti za rad odnosno tijekom bolovanja. Riječ je o povećanju naknade plaće, ali i nizu drugih promjena koje će zasigurno dobro utjecati na životni standard građana koji privremeno nisu sposobni raditi i zarađivati, a istovremeno su im potrebna sredstva - ne samo za svakodnevicu, nego i za liječenje. Istovremeno, pravila su postrožena pa će u daleko boljoj poziciji biti oni s dužim neprekinutim stažem.
Maksimalna naknada - skoro tisuću eura
Naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a po novom može iznositi maksimalnih 995,45 eura mjesečno odnosno 70 posto osnovice prvih pola godine, 80 posto osnovice drugih pola godine i sto posto osnovice u slučajevima komplikacija vezanih za trudnoću i porod, njegu djeteta mlađeg od sedam godina, tranplantacije u korist druge osobe ili izolacije zbog pojave zaraze
Bolji zakonski položaj roditelja
Jednaka prava odnosno isplatu sto posto osnovice za plaću bez limita imaju oni koji su na bolovanju zbog korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena tijekom rodiljnog dopusta, kao i oni koji koriste dopust u slučaju smrti djeteta. Isto vrijedi i kad je bolovanje otvoreno zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti.
Poseban preduvjet za pravo naknade plaće
Naravno, pravo nije moguće ostvariti bez posebnih preduvjeta. U ovom je slučaju to 'prethodno osiguranje'. Naime, kad se naknada isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, u ranije opisanim iznosima, onda je nužan ostvaren staž prije bolovanja i to od najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), ako posebnim zakonom nije drukčije utvrđeno.
Važno za poslodavce
Od svih razloga PNR svoga radnika, poslodavac naknadu plaće isplaćuje na teret svojih sredstava samo za prva 42 dana. Za radnika koji ima status invalida rada taj je rok i kraći - prvih sedam dana u slučaju bolesti ili ozljede, smještanja u zdravstvenu ustanovu ili kad je zbog pretraga privremeno odsutan.
Što je sa slučajevima dugotrajnog bolovanja?
U slučajevima dugotrajne PNR, samo trajanje iste ima utjecaj na visinu naknade plaće koja je isplaćuje. Naime, osiguranik ima pravo na teret sredstava HZZO-a odnosno državnog proračuna ostvariti pravo na naknadu plaće za vrijeme PNR u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi bolesti, bez prekida. Nakon što navedeni rok od 18 mjeseci prođe, osiguranik i dalje ostvaruje pravo na naknadu plaće, no u iznosu 50% zadnje isplaćene naknade plaće na ime te PNR sve dok za istu postoji medicinska indikacija. Iznimka su liječenja od zloćudnih bolesti, a to se odnosi i na roditelje koji, primjerice, skrbe o djetetu oboljelom od iste.
Opisano i 9 slučajeva kad osiguranik nema pravo na naknadu
Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako:
1. je svjesno prouzročio PNR
2. ne izvijesti izabranog doktora o nastanku PNR za rad u roku od tri dana od dana početka bolesti ili nastanka drugih okolnosti za PNR utvrđenih ZOZO-om odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio
3. namjerno sprječava ozdravljenje odnosno osposobljavanje za rad
4. za vrijeme PNR radi odnosno obavlja poslove osnovom kojih je obvezno zdravstveno osiguran, obavlja ugovorene poslove temeljem ugovora o djelu te bilo koje druge poslove (npr. poljoprivredni radovi i sl.)
5. se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora odnosno doktora kontrolora HZZO-a ili tijela HZZO-a ovlaštenog za nadzor i kontrolu PNR
6. izabrani doktor, ovlaštena osoba ili tijelo HZZO-a ovlašteno za nadzor i kontrolu PNR utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta odnosno boravišta ili zlorabi PNR na neki drugi način
7. za vrijeme PNR zadržava pravo na naknadu za rad u skladu s posebnim zakonom
8. mu je odlukom nadležnog tijela suda oduzeta sloboda
9. mu je za vrijeme dok je udaljen s rada ili otkaznog roka za vrijeme kojeg nema obvezu rada utvrđena privremena nesposobnost.
