DAN 20. kolovoza Svjetski je dan komaraca. Godine 1897. na taj je datum engleski liječnik Ronald Ross otkrio da ženke komaraca Anopheles prenose uzročnika malarije među ljudima.

Iako se Slavonija godinama bori s najezdom, ovogodišnja je nestašica tih sitnih krvopija itekako zabrinula njezine žitelje. Nije potrebno biti veliki stručnjak za zaključak da se s okolišom i klimom događaju drastične promjene.

No, da su komarci opasni i kada ih je malo, pokazuje vijest portala Telegram. Naime, osječko-baranjski Nastavni zavod za javno zdravstvo, utvrdio je virus Zapadnog Nila kod jedne osobe u Vladislavcima te još jedne u Karancu. Taj virus uzrokuje istoimenu bolest poznatu i pod nazivom „akutni transverzalni mijelitis“, a istovremeno je monitoringom metodom CDC klopki utvrđeno kako je na tom području broj komaraca ipak povećan.

Groznica Zapadnog Nila tijekom posljednjeg je desetljeća najčešća bolest u Europi koju prenose komarci. Prema izvješću Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), tijekom 2020. godine u zemljama EU i zemljama u okruženju prijavljeno je ukupno 336 slučajeva oboljenja ljudi od groznice Zapadnog Nila, najviše u Grčkoj (143), zatim Španjolskoj (77) i Italiji (66). Hrvatska tijekom 2020. i 2021. godine nije zabilježila nijedan slučaj groznice Zapadnog Nila u ljudi.

Malarija - zarazna bolest koju uzrokuju paraziti roda Plasmodium - u Hrvatskoj je, srećom, iskorijenjena sredinom prošlog stoljeća i otad su zabilježeni samo uneseni slučajevi.. Paraziti se na ljude prenose ubodom zaražene ženke komarca iz roda Anopheles. Malariju je moguće prevenirati i liječiti, a ako se pravovremeno ne liječi, može uzrokovati ozbiljne komplikacije.

Prema podacima i procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u 2019. godini u svijetu je bilo 229 milijuna oboljelih od malarije. Procijenjeni broj umrlih od malarije te godine iznosi 409 tisuća. Područje Afrike najteže je pogođeno malarijom.

Komarci prenose i dengu, žutu groznicu, chikungunyju, Zika virusnu infekciju,…

U svijetu je opisano približno 3500 vrsta komaraca, a u Hrvatskoj su do sada pronađene 52 vrste.

U naseljima i gradovima na našem području tijekom ljetnih mjeseci česta je vrsta komarca tigrasti komarac (Aedes albopictus), azijska invazivna vrsta. Tigrasti komarac je aktivan i bode tijekom cijelog dana, najviše sredinom jutra i popodneva. Za razvoj mu je potrebna mala količina vode, svega nekoliko milimetara visine vodenog stupca. Stoga se razvija u raznolikim malim i velikim nakupinama vode u okolišu, u dvorištima i vrtovima (nepoklopljene kante i bačve s vodom, tanjurići tegli za cvijeće, gume na otvorenom, odbačeni predmeti u okolišu u kojima se zadržava kišnica, vaze na grobljima, začepljeni oluci te razna druga mjesta s vodom).

Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar