Veliki građanski bojkoti - koji su održani krajem siječnja i početkom veljače potaknuli su prvi konkretan pad cijena prehrambenih proizvoda. Statistika pokazuje da pritisak javnosti ipak donosi rezultate.
SLAVONSKI BROD - Početkom godine pisalo se o velikim bojkotima trgovina, osobito o prvom, održanom 24. siječnja, koji je obilježio velik odaziv. Građani su tada bojkotirali trgovine, trgovačke lance i ostale prodajne objekte zbog neprekidnog i drastičnog rasta cijena. No, kao što većina inicijativa u Republici Hrvatskoj nakon određenog vremena splasne, analizirali smo trend rasta cijena prehrambenih proizvoda preko podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) - da vidimo kakva je situacija bila prije bojkota, za vrijeme te nakon najvećih bojkota u seriji.
DZS
Naime, Indeks potrošačkih cijena analizirali smo u dvije kategorije - ‘godišnje stope promjene’ (koja uspoređuje tekući mjesec s istim razdobljem prošle godine) i ‘mjesečne stope promjene’ (koja prikazuje rast ili pad cijena iz mjeseca u mjesec).
Prema statistici DZS-a, prije bojkota su cijene prehrambenih proizvoda prema godišnjoj stopi promjene rasle za točno pet posto. Točnije, cijene su u studenom 2023. bile niže za 4,8 posto u odnosu na isti mjesec 2024., dok je razlika u prosincu i siječnju bila još izraženija - čak 5,1 posto.
Za vrijeme velikih bojkota, prema rezultatima za veljaču, cijene hrane i pića su ostale na istoj razini - 5,1 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No, nekoliko mjeseci nakon prvih bojkota opravdan je razlog za određeni optimizam: cijene u ožujku bile su ‘samo’ 4,7 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Naravno, statistika koja uspoređuje godišnje razine cijena pokazuje porazan rezultat (što je stanje koje je i dovelo do bojkota), ali primjetan je znatan pad cijena iz mjeseca u mjesec - što nam govori mjesečna stopa promjene.
DZS
U odnosu na listopad 2024., cijene su u studenom porasle za 0,3 posto. Točnije, za isti proizvod potrošilo bi se unutar mjesec dana 0,3 posto više. U odnosu na listopad, u prosincu i siječnju isti bismo proizvod platili 0,7 odnosno 1,9 posto više, budući da je rast u prosincu i siječnju iznosio 0,4 i 1,2 posto. Ali, rezultati nam govore da je štrajk ipak urodio plodom, pa je u veljači zabilježen pad od 0,5 posto, a u ožujku, Republika Hrvatska broji ukupan pad cijena hrane za 0,3 posto. Jasnije rečeno, ako ubrojimo sve u računicu, od listopada do ožujka - rast cijena u Republici Hrvatskoj do početka travnja iznosi, i dalje, vrtoglavih 1,1 posto. Primjerice, brza kava u granulama koja je u listopadu koštala 10 eura, u travnju košta 11 eura i 10 centi.
Ako pogledamo prema kategorijama, najveći postotni rast prije bojkota bilježe ‘riba i plodovi mora’, ‘ulja i masti’ te ‘mlijeko, sir i jaja’ - neke od najzdravijih i najvažnijih skupina namirnica u svakodnevnoj prehrani. Kategorija ‘riba i plodovi mora’ je do početka veljače bilježila rast od 3,7 posto, ‘mlijeko, sir i jaja’ 3,2 posto te ulja i masti 4,1 posto. Iako se to može pripisati i sezonskom skoku cijena - rast od 4 posto je neprihvatljiv kako god ga promatrali i tumačili.
Voće, čokoladni i šećerni proizvodi, slatkiši te meso bilježili su rast cijena koji je bio u skladu s prosječnom stopom rasta svih prehrambenih proizvoda. Povrće je, pak, bilo jedina od devet kategorija koja je prije velikih bojkota zabilježila pad - doduše mali, ali značajan - od 0,2 posto.
Tijekom velikih bojkota - osobito nakon prvog i najvećeg, održanog 24. siječnja - cijene u veljači pokazale su znatan pad u gotovo svim kategorijama prehrambenih proizvoda. Jedino su porasle cijene mesa - za 0,4 posto - koje u posljednjih pet mjeseci nije bilježilo pad te cijene ostalih prehrambenih proizvoda izvan osnovnih kategorija. Cijela industrija, ponavljamo, zabilježila je prosječan pad cijena od 0,5 posto, a najveći pad bilježi kategorija ‘ulja i masti’ (čak 3,1 posto).
Ožujak nije posebno stabilizirao promjenjiv trend cijena u Republici Hrvatskoj. Cijene su rasle u samo tri kategorije - meso, šećer - šećerni proizvodi i slastice te mlijeko, sir i jaja - dok su u preostalih šest kategorija zabilježeni znatni padovi. Voće je u ožujku imalo najveću stopu pada - 2 posto - zatim povrće s 1,8 posto, kruh i žitarice za 0,8 posto te ulja i masti za 0,4 posto.
DZS
Zanimljivo, prema godišnjoj stopi promjene, najviše su porasle cijene slastica, čokolade i šećera - za oko 11 posto.
DZS
Bojkoti su jasno pokazali kako potrošači mogu utjecati na tržište. Iako su cijene još uvijek visoke, trendovi pokazuju znakove pada. Pritisak javnosti, ma koliko kratko trajao, i dalje ostaje ključan u borbi protiv neopravdanih poskupljenja.
Cijelu analiziranu tablicu moguće je pronaći OVDJE.
