PROSLAVA Nove godine ne odvija se svugdje istog dana, no njezina obilježja vrlo su slična – obiteljske ili organizirane proslave, svečana odjeća, novogodišnji program, odbrojavanje, vatromet, zdravica, prigodna hrana i piće.

Običaji vezani za proslavu Nove godine vuku svoje korijene iz daleke prošlosti. Iako su kroz stoljeća doživjeli svoje promjene, neki od običaja zadržali su svoje specifičnosti. Različite kulture prizivaju bogatu i sretnu novu godinu prakticiranjem jedinstvenih vjerovanja, običaja i praznovjerja, koje Vam donosimo u nastavku.

Proslava Nove godine 1. siječnja relativno je novi fenomen. Različitost datuma proslave nove godine ovisi o velikom broju različitih drevnih kultura. Najraniji zapis proslave nove godine potječe iz Mezopotamije oko 2000 godine pr. Kr., a slavila se u vrijeme proljetnog ekvinocija, sredinom ožujka.

Rimljani su nastavili slaviti Novu godinu u kasnom ožujku, ali se njihov kalendar mijenjao sa svakim novim vladarom i uskoro izgubio usklađenost sa Suncem. U želji da ispravno postavi kalendar, rimski je Senat 153. god. pr. Kr. ustoličio 1. siječnja za početak Nove godine, no variranja su se nastavila sve dok Cezar, 36. god. pr. Kr.  nije odredio konačni kalendar, vraćajući 1. siječnju počasnu titulu prvog dana u godini.

Vjeruje se da su Babilonci prvi donosili novogodišnje odluke i da se otada taj običaj proširio diljem svijeta. Rani su kršćani vjerovali da bi prvi dan nove godine trebalo provesti razmišljajući o prošlim pogrješkama i smišljajući način na koji se može unaprijediti život u nadolazećoj godini. Moderne novogodišnje odluke usmjerene su na prestanak određenih ponašanja poput pušenja odnosno donošenje odluka o mršavljenju, više učenja, o štednji, popravljanju odnosa s bližnjima i dr.

U Japanu se u prosincu organiziraju Bonenkai zabave (zabave za zaboravljanje prošle godine) i na njima se oprašta od problema i briga iz prošle godine i priprema se na novi početak. Na ponoć 31. prosinca budistički hramovi udaraju u gongove 108 puta, u spomen 108 tipova ljudskih slabosti.

Buka i vatromet (kineski izum) na Novu godinu vuku porijeklo iz drevnih vremena, kad se smatralo da buka i vatra tjeraju zle duhove i privlače sreću. Vatra je simbol pročišćenja, gdje nestaje staro i priprema se za novo. Buka u ponoć pravila se puhanjem u rog i zvonjenjem zvonima i lancima. Bubnjevi, čaše, sirene, vatromet, petarde, glazba i dr. danas su sastavni dio tradicija u raznim dijelovima svijeta.

Nizozemci zle duhove tjeraju paljenjem krijesova na ulicama, a Švicarci slave pod maskama, oblačeći kostime, koji simboliziraju dobre i zle duhove, od kojih bi trebali ostati samo oni dobri u Novoj godini.

Praksa posjećivanja prijatelja danas je najraširenija u ruralnim krajevima i zatvorenijim zajednicama, a hrane i pića je za sve stoga u izobilju. Posjećivanje kao novogodišnja tradicija potječe iz Škotske - „prvo koračanje“ (first - footing) podrazumijeva i donošenje darova, obično ugljena za vatru i kolače.

Bilo je važno i da novu godinu prvo čestita muškarac, a u nekim dijelovima svijeta vjerovalo se kako sreću donosi tamnokosi muškarac, koji vam treba biti prva osoba koja će u novoj godini prijeći vaš prag. Plavokosi nisu bili poželjni, a nikako riđokosi za koje se smatralo da će donijeti nesreću.

U Hrvatskoj je isto tako bilo važno da prva osoba koju sretnete u Novoj godini bude muškarac, dok sresti ženu nije bio dobar znak.

Među čestitarima u kuću je morao prvo ući muškarac, a tek onda za njim žene. Prvog dana u godini posebno se pazilo i na ponašanje. Bunjevački Hrvati u Bačkoj vjerovali su kako će čovjek cijele godine biti onakav kakav je bio tog dana pa je sve oko kuće bilo uredno i mirno. Također se nikome nije posuđivao novac, kako ga kroz godinu ne bi pomanjkalo.

Posebna se pažnja pridavala novogodišnjem stolu što je tradicija koja se zadržala i do danas. Španjolski novogodišnji ritual je pojesti dvanaest boba grožđa u ponoć kako bi se osiguralo dvanaest sretnih mjeseci u nadolazećoj godini. U Americi se jede grah i zelje za dobro zdravlje, bogatstvo i sreću, u Italiji se jede crvena leća koja simbolizira novac i bogatstvo.

U nekim krajevima Hrvatske vjerovalo se kako se za ručak ne smije pripremati piletinu ili kokoš jer perad u vrtu čeprka “unazad”. Nije se spremalo ni zeca ni ribu kako ne bi sreća “pobjegla” poput uplašenog zeca, ili “otplivala” poput ribe.

Poželjno je bilo spremiti svinjetinu jer svinja “ruje” prema naprijed, pa će tako i obitelj kroz godinu napredovati i steći blagostanje. Izbjegavalo se sve kiselo kako ne bi nova godina bila “istog okusa”. Kao desert obavezno se spravljao kolač, kako bi i nova godina “rasla” poput dizanog tijesta.

Čest motiv običaja je i novčić. U Grčkoj je običaj da tko god pronađe novčić u svojem komadu torte - Vassilopitta, odnosno torta sv. Basila (u Grčkoj se na Novu godinu slavi i sv. Bazilije, jedan od osnivača Grčke pravoslavne crkve) bit će posebno sretan u Novoj godini. U Hrvatskoj bi se na prvo jutro u novoj godini ukućani umili u lavoru čiste vode s jednom jabukom u kojoj bi se umetnuo novčić, što simbolizira zdravlje i bogatstvo.

Običaj novogodišnje zdravice dolazi od starih anglosaksonaca te se ispija zdravica uz iskazivanje najboljih želja. Prilikom nazdravljanja treba svakako uliti piće u čašu i staviti ju na stol, a nikako nije dobro nazdraviti praznom čašom pa onda u nju sipati piće.

Običaj koji je i danas popularan, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, je nošenje donjeg crvenog rublja (ili općenito crvene odjeće). Donje rublje ne biste smjeli kupiti sami, već bi vam ga netko trebao pokloniti, a nakon novogodišnje noći trebate ga baciti, kako bi se ‘magija’ uistinu ostvarila. Crvena boja simbolizira vatru, koja prema legendi može odagnati lošu sreću.  Crvena boja  predstavlja radost, strast, veselje, sreću i ljubav. Ovo je razlog što su u Kini za Novu godinu sva vrata ukrašena nečim crvenim.

Praznovjerni ljudi vjeruju da će događaji koji se dogode prvog dana nove godine imati utjecaj na cijelu godinu te da ćemo ono što činimo na dan Nove godine činiti tijekom cijele godine.

• Smatralo se i kako prvi dan godine nije dobro trošiti novac jer ćete ga onako kako ga trošite prvi dan trošiti cijele godine.
• Nije bilo dobro ni prati kosu prvih dana godine, jer bi vas onda mogla boljeti glava cijelu godinu, a niti veš na sušenju nije smio dočekati novu godinu. Smatralo se ako veš visi na užetu prvog dana godine da bi mogla uginuti stoka.
• Niti smeće se nije iznosilo iz kuće između Božića i Nove godine da sreća ne izađe van.

Podijelite s nama svoju novogodišnju tradiciju. Pišite nam u komentarima!