SLAVONSKI BROD - „Šteta se i dalje procjenjuje, a, prema najnovijim podacima, iznosi tri milijarde i 770 milijuna dinara“ - stoji u novinskom izvješću „Brodskog lista“ o potresu koji je u travnju 1964. pogodio šire slavonskobrodsko područje, tadašnje tzv. brodske komune.

Kako je navedeno teško preračunati u današnju protuvrijednost, predodžbu o razmjerima štete možda će bolje dati ovaj odlomak: „Na području brodske komune od potresa je onesposobljeno ili srušeno 2075 kuća i 960 stanova.“

Unatoč tome što je ova velika nevolja stanovnike Slavonskog Broda i okolnih mjesta - Bosanskog Broda, Dervente, Đakova i sela na obroncima Dilja - zadesila prije gotovo šest desetljeća i što nije uzela ljudske žrtve, sjećanja njenih svjedoka još su prilično živa.

- Bio sam toga dana u školi, srednjoj ekonomskoj u Bosanskom Brodu. Pobjegli smo iz učionice svi osim profesora, on je ostao zadnji. Zavladala je panika pa smo, silazeći s kata kako je tko stigao, zakrčili stubište. Ja sam negdje na pola puta skočio kroz jedan prozor, „zaradivši“ ovo - prisjetio se Tomo Mirosavljević, pokazujući ožiljak na ruci. U susjednom gradu nije bilo toliko strašno - prošao je bolje nego što bi da je bio kod kuće u Rastušju.

-  Ondje su se urušila cijela čela na kućama, a iznutra su cigle padale na krevete. Na našoj dimnjak se potpuno odvojio te se mogao urušiti svaki čas. Nije šteta bila neka ogromna, kao ove kojima svjedočimo danas, ali bilo je opasno. Ljudi su se npr. bojali spavati u takvim kućama. Srećom, bilo je lijepo vrijeme, pa su se ljudi snalazili svakako: neki su se odvažili i ušli natrag, većina nije.

U njegovu je kraju, u selima na Dilju - Bukovlju, Podvinju, Vranovcima, Klokočeviku i dr. - i bilo najgore jer je ondje negdje bio i epicentar. Za stanovanje bilo je onesposobljeno čak 80 posto objekata, a četiri škole potpuno su srušene.

Malo dalje, Slavonskim Brodom provozao se biciklom koji dan kasnije.

- Jako loše je izgledalo i u Brodu te se također osjećao strah. Sjećam se da je dosta štete bilo u tadašnjoj Omladinskoj ulici ('Širokoj', op. a.) - kazao je.

Ova je iskustva potvrdio i njegov kolega Branko.

- To je bilo nakon velikog potresa u Skopju. Kakav god bio potres, pa i najmanji, ljudi ga se boje. Imam apartmane na Krku, i sad je ondje isti slučaj - kazao je ovaj Brođanin, podsjetivši na činjenicu da nitko danas od ove prirodne prijetnje nije potpuno siguran.

U najboljem slučaju, bude pričinjena materijalna šteta, poput one na Velikoj crkvi, što u vrijeme enormnog poskupljenja građevinskog materijala za grad kao što je Slavonski Brod opet nije zanemarivo.

Potres iz 1964. godine magnitude 5.7, pokazuju istraživanja, jedan je od deset najgorih u povijesti Hrvatske. Ipak, karta pokazuje da je ravnica po ovome pitanju za život daleko najsigurnija, pa u kontekstu ozbiljnijih potresa u Hrvatskoj (Banija), a onih u svijetu da se ne govori, nije na odmet podsjetiti da je i to jedan aspekt koji podiže kvalitetu života. Prirodne katastrofe upozoravaju nas da ove stvari ne treba uzimati zdravo za gotovo.