Udruge koje okupljaju hrvatske vojne invalide Domovinskog rata prilagođavaju se promjenama, novim izazovima i problemima te mijenjaju smisao svog postojanja - zajedno sa svojim članstvom koje stari i sve više obolijeva. Brodsko-posavska Zajednica danas je proslavila 31. godišnjicu osnutka.
SLAVONSKI BROD - Iza nas je obljetnica osnutka HVIDR-e u Hrvatskoj. Naime, 25. veljače 1992. godine, u zagrebačkoj Božidarevićevoj ulici, u Kliničkom zavodu za rehabilitaciju i ortopedska pomagala, osnovana je udruga koja će brinuti o ostvarivanju prava nakon stradavanja u Domovinskom ratu. Nakon toga su iste osnivane po hrvatskim gradovima i općinama, a ta je mreža udruga na kraju završila pod istom kapom - županijskim zajednicama.
U slavonskobrodskom je Domu HVIDR-e, povodom 31. godišnjice osnivanja, danas održana svečana sjednica predsjedništva Zajednice udruga i članova HVIDR-e Brodsko-posavske županije. Tim smo povodom razgovarali s predsjednikom Zajednice, Štefanom Paunom.
Željka Gavranović / PlusPortal
- Prvu radnu sjednicu svake godine održavamo upravo na 5. dan ožujka - datum kada je 1995. godine osnovana brodsko-posavska Zajednica. Danas, kad je veliki dio naših članova ostvario svoja prava, javljaju se druge potrebe i problemi, a samim time se mijenjaju i ciljevi samih udruga koje se moraju prilagoditi. Od rata je prošlo 35 godina. Mi više nismo u dvadesetima, nego u kasnim pedesetima pa sve do 80 godina. Najveći problemi su oni zdravstveni. Jučer smo u Ministarstvu branitelja, na primjer, imali konstruktivni sastanak vezan za prijevoz naših članova do bolničkih ustanova, toplica i veteranskih centara. - kazao je Paun.
Nitko potrebe branitelja ne razumije bolje od njih samih. Zato pri velikim projektima treba osluškivati upravo njihovo bilo. Brodsko-posavska županija uskoro će mnogima od njih biti stalni dom.
Željka Gavranović / PlusPortal
- Neprestano se provode preventivni pregledi za sve branitelje. Osam do deset branitelja dnevno ode na njega. Iskustvo je tako da se barem jedan od njih kući vrati s teškom dijagnozom odnosno otkrivenim nekim od karcinoma. Tako da su problemi jako veliki. Osim toga, mnogi branitelji ostali su sami. Nekima su supruge preminule, a djeca odselila daleko. O njima se nema tko brinuti. Zato smo podržali gradnju Veteranskog doma u Bukovlju. Nismo forsirali centar jer on podrazumijeva samo boravak na dva-tri tjedna, rehabilitaciju, terapije i odmor, dok će Veteranski dom biti trajnije rješenje za skupinu branitelja lošijeg zdravlja koji su ostali sami. - smatra Paun.
Velik problem braniteljima stvaraju i dijagnoze koje su došle naknadno te se ne priznaju kao stradavanje u Ratu, ali su s istim itekako čvrsto povezani.
Željka Gavranović / PlusPortal
- Imate puno ratnih vojnih invalida čije je ranjavanje bilo na oko 20 do 30 posto. U međuvremenu su obolili od puno težih bolesti koje se ne priznaju kao posljedica ratnih stradavanja. Oni su ostali na razini invalidnosti koju su stekli ranije, ali njihovi su problemi puno veći i složeniji. S Ministarstvom branitelja pokušavamo im maksimalno olakšati situaciju. Zato puno radimo. Želimo olakšati život ne samo našim članovima, nego braniteljskoj populaciji u cjelini. Često nam kod kuće prigovaraju da se više brinemo za svoje članove nego za sebe. I samom mi je lakše nazvati za nekog drugog i tražiti požurnicu za pregled, dok sam čekam termin i po nekoliko mjeseci. - zaključuje Paun naš razgovor.
Nakon radnog dijela koji je obuhvatio Analizu rada druge i treće sjednice, Financijsko izvješće za 2025. godinu te Plan aktivnosti do srpnja 2026. i Financijski plan za 2026. godinu, svečana je sjednica nastavljena ugodnim druženjem.
Željka Gavranović / PlusPortal
