SLAVONSKI BROD - Ljudi me zovu sa svih strana, čim vidim nepoznat broj, odmah znam da je nekome zmija u kući. Jučer sam išao na intervenciju u Slavonski Brod, dan prije zvao me čovjek iz Rijeke, zmija mu je ušla u kanal u garaži i molio me da dođem i uhvatim ju, trebao sam ići i na Psunj, ali bio sam spriječen, pozivi su svakodnevni, kazuje nam poznati zmijolovac Darko Karamazan iz Šumeća kod Slavonskog Broda, koji je ovih dana zatrpan pozivima uspaničenih građana, piše Glas Slavonije.

"Ako je država vlasnica životinja, ako propisuje i naplaćuje kazne za njihovo usmrćivanje, onda je obavezna da zmiju i iznese iz kuće privatnoga vlasnika. Država o tome treba voditi brigu."

Krivi topli dani

S dolaskom toplih proljetnih dana zmije izlaze iz zimskih skrovišta i kreću u potragu za partnerom i hranom, a ljudima ulaze i u kuće, pomoćne prostorije, u automobile. Svi u pomoć tada zovu Darka, koji zna prepoznati vrstu, kada je zmija opasna, gdje se voli skriti i kako je uhvatiti, a ima i posebna kliješta i sanduk. Nalazio ih je pod krevetom, među odjećom u ormaru, u kupaonici, u kuhinjskim elementima, pa čak i u pećnici. Tim se poslom bavi od djetinjstva kada je s ocem hvatao zmije za Imunološki zavod i Plivu koji su ih otkupljivali radi proizvodnje seruma. Zmije su zaštićene, ne smiju se dirati ni ubijati, a nema više ni lova (u kojem je iz prirode izuzimano i dvije-tri tisuće primjeraka godišnje) pa ih sada ima više nego prije. Ljudi bacaju hranu, miševi se kote, otrovnice se njima hrane i tu si stvaraju staništa i razmnožavaju se. Najotrovnija zmija na koju nailazi na terenu je riđovka, a dosta su rašireni smukovi i bjelice, šarene zmije koje imaju trokutastu glavu i podsjećaju na riđovku, ali neće ugristi.

- Ljudi se boje, i ja ih razumijem. Zar mislite da bih ja spavao u kući u kojoj je zmija? To si uopće ne mogu zamisliti - ustvrdio je Darko.

Država ne vodi brigu

Ističe da je veliki problem nepostojanje nikakve dežurne službe koja je dužna pronaći i uhvatiti zmiju, i na tu činjenicu, kaže, upozorava godinama. On već devetu godinu radi besplatno, odlazi na teren, troši svoje vrijeme i gorivo, potreba za intervencijama sve je više, a troškove mu nitko ne nadoknađuje.

- Ako je država vlasnica životinja, ako propisuje i naplaćuje kazne za njihovo usmrćivanje, onda je obavezna da zmiju i iznese iz kuće privatnoga vlasnika. Država o tome treba voditi brigu. Razgovarao sam s brodsko-posavskim županom da se i Županija uključi u rješavanje ovog problema, predlagao sam da o tome razgovara i s drugim slavonskim županima. Poziva građana sve je više, ali pitanje je koliko ću financijski to još moći podnijeti - upozorava Darko. Više ne može naći ni čovjeka koji će s njim otići na intervenciju i pomoći izmaknuti ormar ili podići krevet kako bi on mogao prići zmiji.

- U Uredu za zaštitu životinja u Zagrebu prije nekoliko godina su mi rekli da narod jednostavno mora naučiti živjeti sa zmijama. Odgovorio sam: Hajde da vam donesem nekoliko riđovki, pustim ih u hodnik pa da vidimo kako ćete se vi stručnjaci snalaziti, pokažite mi kako se to radi. Rekli su mi da ih provociram i izjurili me van. Oni su zmiju zaštitili, ali nisu odredili tko će je ukloniti ako nekome dođe u kuću. Žena ima četvero djece, već pet dana spava u tuđoj kući i moli me i kumi da dođem, ne smije otići u svoju kuću po bočicu za bebu. I što bih joj ja trebao reći? Neka nauči djecu na to da im u kući živi i zmija! Pa nije to mačka ili pas! - revoltiran je. Kada uhvati zmiju, mora se javiti inspektoru u Vinkovce i potom je odnijeti i pustiti u prirodu, u najbližu državnu šumu, nikako u privatnu, jer time riskira tužbu.

Karamazan ima obrt koji je registriran i za hvatanje zmija i posjeduje potrebno rješenje. Uz određenu naknadu koja bi mu pokrila troškove i stvorila obvezu izlaska na teren na svaki poziv Službe 112 ili direktno od građana ustrojila bi se dežurna služba koja bi 24 sata dnevno bila na raspolaganju. A bavila bi se i uništavanjem gnijezda jednako opasnih stršljenova i hvatanjem rojeva pčela.

- Trebao bih imati i obučiti nekoliko ljudi te organizirati dežurstvo, nabaviti vozilo i opremu, jer građani me nekada zovu i u ponoć, kao neku večer s vikednice jer im je ušla zmija u auto i ne mogu kući. Neka država osmisli na koji način to regulirati i platiti ljude. Godinama su me zavlačili i obećavali da će mi priznati rad i trud, a na kraju sam završio u blokadi jer nisam podmirio obveze. Nisam mogao jer ništa nisam ni zarađivao - ogorčeno zaključuje.

U Hrvatskoj žive tri otrovnice
Od 15-ak vrsta zmija koliko ih živi na području Hrvatske tri su otrovne: riđovka, poskok, planinski žutokrug. Prepoznatljive su po specifičnoj šari na leđima kao i glavi koja je svojom širinom jasno odvojena od vrata. Riđovka je, pak, što se boje tiče, malo drukčija. Može biti crna (potpuno), a može imati i niz isprekidanih poprečnih pruga.