SLAVONSKI BROD - Tvrđavski kompleks u Slavonskom Brodu, nalazi se tik uz Granični prijelaz, odnosno, most koji preko rijeke Save vodi u susjednu BiH.

Posebice ljeti, bujno je zelenilo tvrđavskih bedema uvijek bilo protuteža dugačkim kolonama automobila koji čekaju red za prelazak mosta i ispušnim plinovima (dodatno) onečišćuju slavonskobrodski zrak.

No, tvrđava je, čini se, unatoč tomu dovoljno dobro utočište za brojne fazane koje je rano ujutro moguće vidjeti i u blizini zgrada koje se koriste i danas - poput Glazbene škole, Klasične gimnazije, Grada Slavonskog Broda i Galerije Ružić. Skupinu fazana fotografirali smo s južne strane zgrade gradske Uprave.

Sa stranice „Priroda Hrvatske", u nastavku prenosimo niz zanimljivosti o tim pticama koje su trenutno u sezoni parenja:

„Kad se u proljeće najprije čuje lepet krila, a potom i "kukurikanje”, znamo da je u blizini fazan (Phasianus colchicus). Ova velika i šarena vrsta nije autohtona za Hrvatsku, ali je u Europi postala sveprisutna još od Rimljana.

Mužjaka fazana lako je raspoznati. To je velika ptica, dugačka do 90 centimetara (bez repa) i teška oko jedan kilogram. Perje joj je smeđe, s brojnim crnim i bijelim mrljama i pravilnim uzorcima. Glava je zelenoplava s žutim očima i bijelom ogrlicom na vratu, a krijesta oko oka jarko je crvena. Zakrivljeni je kljun jak i svijetlosiv. Od 18 repnih pera, dva su mu vrlo dugačka, gotovo pola metra i isprugana. Ženke su za razliku od mužjaka neupadljive, gotovo jednoliko smeđe s maskirnim, tamnim pjegama i manje.

Ovakav seksualni dimorfizam u ptica je čest: mužjaci bojom i izgledom privlače ženke koje su prilagođene da podižu mlade i tako budu što manje vidljive. Sezona „ljubavi” počinje potkraj ožujka. Kao što priliči razmetljivcu, fazan nastoji imati što više ženki, a mužjaci se i znaju potući za harem od dviju ženki. Često obilazi teren i uz lepršanje krila grlenim kričanjem doziva ženke cijeli dan, otprilike svakih deset do petnaest minuta u vrhuncu sezone. Nakon uspješna snubljenja počinje parenje. Od sredine travnja do svibnja, ženka traži za gnijezdo skriveno mjesto na tlu u koje snese najčešće 12 do 14 jaja. Jaja polaže postupno, svako jutro. Na njima leži 24 dana. Poslije izlijeganja, majka mladunce vodi okolo. Hrane se, u početku sitnim životinjama poput kukaca, potrebnim za rast kao izvor bjelančevina. Poslije desetak dana počinju uzimati i biljnu hranu, a na roditeljskoj su brizi još oko osam tjedana.

Kao u svojoj pradomovini stepi, fazani žive u otvorenim predjelima s livadama, poljima, grmljem i živicama, rubovima šuma. Ondje pronalaze dovoljno hrane – sjemenke, travu, plodove, beskralježnjake. Također, pojedu tu i tamo kamenčiće da bi lakše usitnili hranu.

Fazan je aktivan danju, najviše ujutro i predvečer, a noći na granama grmlja ili drveća. Lisice, kune, jastrebovi i ostale grabljivice vole fazanovo meso. Dođemo li blizu i prestraši se, fazan će otrčati, a katkad uz bučno lepetanje krila nespretno poletjeti. Fazan je na nišanu mnogih lovaca uz pomoć pasa ptičara, a za tu se potrebu i uzgaja. Uzgojem i puštanjem u prirodu fazani često hibridiziraju te su nastale mnoge podvrste."