U Hrvatskoj se od 2011. godine uspješno provodi oralna vakcinacija lisica te nema potrebe za strahom od bjesnoće. Prijavljivati treba jedino životinje čudnog ponašanja, a ne samu njihovu prisutnost.
SLAVONSKI BROD - Posljednjih tjedana lisice je moguće vidjeti noću u samom središtu Slavonskog Broda - kako pretrčavaju Vukovarsku ulicu i ulaze u naselja gdje traže hranu. Prostor slavonskobrodske Tvrđave i najvećeg gradskog Parka Klasije već im je godinama dom. Uz prirodnu hranu koju tamo uspijevaju uhvatiti, kao što su miševi ili ptice, ostatci hrane iz kanti za smeće za njih predstavljaju pravi švedski stol.
Lisica u Tvrđavi Brod
Branko Skoković
Branko Skoković iz Brodske ekološke udruge Zemlja uspio je fotografirati lisicu dok je izlazila iz svog skloništa - i to ne noću nego danas oko podneva, kada u Tvrđavi itekako ima vozila i ljudi. Njezina se jazbina (takozvana, lisičina), kazao nam je, nalazi nedaleko zgrade Glazbene škole. Lija je danas, očigledno, bila raspoložena za poziranje. Na istom mjestu fotografirao ju je i Brođanin Ivan Župan.
Razloga za strah nema, a lisice nikako ne bismo trebali uznemiravati.
Lisica u Tvrđavi Brod
Ivan Župan
- Lisice ne napadaju, odnosno, nisu opasne. Normalno je da dolaze u naselja jer su znatiželjne ili gladne. Lisice se ne mogu tako dobro prikriti kao kune ili lasice jer su velike, a i ne skrivaju se previše od ljudi, pogotovo ako su mlade. Vidjeti lisicu trebao bi biti uobičajeni prizor jer divlje životinje jesu dio grada. U Hrvatskoj se od 2011. godine uspješno provodi oralna vakcinacija lisica te nema potrebe za strahom od bjesnoće. Prijavljivati se trebaju jedino životinje čudnog ponašanja, a ne sama njihova prisutnost. Lisice se često približe stambenim objektima jer ih netko hrani ili ima nezaštićenog otpada, no rijetko će se približiti čovjeku. U gradovima se mogu vidjeti predstavnici mnogobrojnih vrsta divljih životinja, a među njima su: lasice, kune zlatice, ježevi, vjeverice, pa tako i lisice. - poručili su iz Prijatelja životinja.
Ni veterinarske službe u tomu ne vide preveliku prijetnju. - Vrlo su adaptivne i ne bi trebalo biti neke velike zabrinutosti zato što su manje-više sve divlje životinje koje su nekad bile izvor šumske bjesnoće, unazad nekoliko godina procijepljene. U principu tu životinju koja je naš okoliš prihvatila kao svoj životni okoliš, ne treba dirati. Treba ih pustiti da se same od sebe maknu, osim kada vidimo da je životinja bolesna ili kad pronađemo leš, onda treba nazvati nadležne službe. - kazao je svojevremeno veterinar Ratimir Juršetić.
Broj urbanih lisica povećava se iz godine u godinu. Primjerice, prije gotovo tri desetljeća u Engleskoj ih je bilo 33 tisuće, a danas ih u tamošnjim gradovima ima četiri puta više. Pokazatelj je to njihove prilagodljivosti čovjeku i njegovu okruženju, ali i lukavosti.
