3045
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - "Temeljni pravni dokument kojim se definira sustav gospodarenja otpadom, te artikuliraju mjere za sprečavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš je Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/2013). Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose bitne direktive Europske unije vezane za gospodarenje otpadom te zaštitu ljudi i okoliša".
- Taj Zakon utvrđuje „Načela gospodarenja otpadom" i „Red prvenstva gospodarenja otpadom", kazao nam je ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije, Igor Čižmek dipl.ing.arh., udovoljavajući našoj molbi da posjetiteljima SBplusa približi probleme u zaštiti okoliša.
- Sve bitno zapisano je u Županijskoj razvojnoj strategiji Brodsko-posavske županije 2011. - 2013., kaže Čižmek i nudi nam da prepišemo:
Načela gospodarenja otpadom:
(1) Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima:
1. "načelo onečišćivač plaća" – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad;
2. "načelo blizine" – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš;
3. "načelo samodostatnosti" – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada;
4. "načelo sljedivosti" – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu.
(2) Proizvođač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvođač otpada snosi troškove gospodarenja tim otpadom.
Red prvenstva gospodarenja otpadom:
1.sprječavanje nastanka otpada,
2.priprema za ponovnu uporabu,
3.recikliranje,
4.drugi postupci uporabe, npr.: energetska,
itd.
5.zbrinjavanje otpada.
Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 130/2005) i Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine (Narodne novine, broj 85/2007, 126/2010, 31/2011), predviđa se uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj.
Iako je zbog povećanja životnog standarda kao i način funkcioniranja potrošačkog društva, izgledan stalni rast količina komunalnog i sličnog otpada, djelovanjem mjera utvrđenih Strategijom i Planom gospodarenja otpadom, te odgovarajućim propisima, predviđa se rast količine recikliranog i obrađenog komunalnog otpada, osobito biorazgradivog dijela. Strateško opredjeljenje Republike Hrvatske je i sanirati i zatvoriti sva neregularna postojeća odlagališta otpada, te istovremeno uspostaviti mrežu regionalnih i županijskih Centara za gospodarenje otpadom.
Planiranje gospodarenja otpadom u županiji
Za područje Brodsko-posavske županije odlukom Skupštine, donesen je Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2008.-2015. godine („Službeni vjesnik BPŽ" broj. 15/2008) koji je usklađen s Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine (Narodne novine, broj 85/2007, 126/2010, 31/2011).
Plan gospodarenja otpadom koncepcijski je orijentiran na uspostavu cjelovitog sustav gospodarenja otpadom, a hijerarhijski, koncept reciklažnih dvorišta, pretovarnih stanica i odlagališta usmjeren je k centralnom mjestu sveukupne infrastrukture sustava, a to je Županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO).
Lokacija budućeg Županijskog centra „Šagulje" je na području Grada Nove Gradiške u k.o. Kovačevac na kč. br. 1367 i 1369, ukupne površine cca. 26 ha.
Prema IV. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Brodsko-posavske županije (Sl.vj. BPŽ br. 04/01, 06/05, 11/08, 14/08 – pročišćeni tekst, 05/10 i 09/12), za područje BPŽ predviđene su 3 do 4 pretovarne stanice, sukladno gravitacionom području. Za izbor točne lokacije potrebno je Studijom provjeriti opravdanost izgradnje kroz analizu svih relevantnih faktora… transportnih tokova, gravitacijskog područja, postojeće infrastrukture, ograničavajućih čimbenika itd. Uz navedeno, sve općine i dva grada dužni su u svojim prostornim planovima definirati lokacije jednog ili više reciklažnih dvorišta, te omogućiti izgradnju „zelenih otoka", sukladno potrebama.
Obrada, skladištenje i odlaganje otpada na području Brodsko-posavske županije
Županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO) sastavni je dio osnovne infrastrukture sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
ŽCGO je lokacija na kojoj se omogućuje:
- prihvat sortiranog i nesortiranog otpada, opasnog,
neopasnog i građevinskog otpada,
- obrada otpada (mehaničko-biološka obrada, kompostana),
- energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada,
- sabirno mjesto za opasni otpad/ isti se odvozi na obradu izvan županije,
- odlaganje komunalnog i neopasnog otpada itd.
- Do uspostave ŽCGO, moguće je koristiti privremena odlagališta za odlaganje
otpada: „Baćanska" u općini Davor, „Vijuš-Jug" u gradu Slavonskom Brodu i
„Šagulje-Ivik" u gradu Nova Gradiška.
- Gospodarenje otpadom je problem na kojem se aktivnije radi tek u zadnjih
nekoliko godina. Na području Županije evidentirano je više od 90 lokacija na kojima se neadekvatno odlaže otpad.
Organizirano se prikuplja otpad u svim naseljima na području županije, a odvozom otpada obuhvaćeno je 85 posto stanovništva. Sakuplja se uglavnom nerazvrstani otpad iz kućanstava, a vrlo male količine iskoristivog otpada se izdvajaju radi daljnje obrade/ reciklaže.
Zaključno
Daljnjim ulaganjima u razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom, provođenjem odgovarajućih propisa, informiranjem javnosti, a posebno neprekidnom edukacijom već od najranije dobi, u svrhu podizanja razine ekološke svijesti, doprinijet će se uspostavi efikasnog sustava gospodarenja otpadom, a time i smanjenju količina otpada koji (često nepotrebno) završi na odlagalištima.
Gospodarenje otpadom uvijek treba započeti mjerama sprečavanja i smanjivanja, kako nastanka otpada, tako i opasnih svojstava otpada. Kod već nastalog otpada treba odabrati optimalnu metodu obrade ili konačnog zbrinjavanja, koja će proizvesti najmanji rizik za ljudsko zdravlje i okoliš. Kako se neposredno odlaganje (bez predtretmana) smatra najmanje poželjnim načinom zbrinjavanja otpada, tako ponovna uporaba ili obnova otpada recikliranjem, (odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina), ili uporaba otpada u energetske svrhe, uz, naposljetku, trajno zbrinjavanje samo minornog, neuporabljivog, inertiziranog ostatka, predstavlja temeljni cilj gospodarenja otpadom.