Posljednjih dvadesetak godina, a svake godine sve izraženije, već oko sredine ljeta, na kestenovima u gradskim parkovima i na šetalištu uz Savu, uočavamo promjene u vidu pojave ružnih hrđavo crvenkastih i smeđih mrlja na većini listova. Do konca ljeta mrlje se prošire na veći dio površine s obje strane lista.
SLAVONSKI BROD - Neupućen, ovih dana bi mogao pomisliti kako je boja i opadanje lišća s
kestenova, kod brodskog samostana recimo, najava rane jeseni. Zapravo, radi se
o posljedici, šteti, što ju je izazvao invazivni nametnik - kestenov moljac miner (Cameraria ohridella Deschke et
Dimić) koji se s makedonskog juga (otkrivena je u Ohridu) velikom brzinom proširio
po cijelom Balkanu i širom srednje Europe. U Hrvatskoj zabilježen je prvi puta
u Zagrebu 1989. godine. Najradije se hrani lišćem divljeg kestena (Aesculus
hippocastanum L.) i to stabala s bijelim cvatom.
Skupljanjem i uništavanjem otpalog lišća, ranije u jesen, postiže se veći uspjeh jer dio kukuljica s vremenom ispadne iz otpalog lišća na tlo.
Vrlo
su otporni na niske zimske temperature pa neka istraživanja bilježe da, kao
gusjenica ili kukuljica, u otpalom lišću, mogu preživjeti temperature i do –23
°C, što omogućuje povećanje populacije nakon hladnih zima. Vrsta ima tri do četiri
generacije godišnje, ali u godinama sa suhim i toplim vremenom, kao što je ova,
ovaj štetnik može imati i do 5 generacija godišnje.
Sretna
je okolnost što u godinama jakih napada, kada je u jesen lišće potpuno uništeno
kolonijama ovog štetnika, zbog nedostatka hrane i prostora, dolazi do visoke smrtnosti gusjenica, pa je sljedeće godine napad puno manji.
Iluzorno
je očekivati kako će itko, a pogotovo u ovakvoj gospodarskoj i financijskoj
situaciji, i posebno sa stanjem svijesti u gradu odgovornih za njegovo
zelenilo, „rasipati novce" na zaštitu divljeg kestena koja se obično provodi
folijarnom ili endoterapeutskom primjenom insekticida. Razmišljajući
o primjeni insekticida na javnim gradskim površinama, također, valja uzeti u
obzir i rizik od kontaminacije ljudi i
kućnih ljubimaca.
Iako
zahtjeva puno vremena, metoda zaštite koja
se sastoji od higijenskih mjera za smanjenje
zaraza, odnosno temeljitog sakupljanja i
uništavanja otpalog lišća u jesen, za sada, u Brodu, nema alternativu.
Skupljanjem
i uništavanjem otpalog lišća, ranije u jesen, postiže se veći uspjeh, jer dio
kukuljica, s vremenom, ispadne iz otpalog lišća na tlo. Ipak,
želi li se potpunije zaštititi stoljetna (kao i mlađa) stabla kestena, ovu mjeru mora se nadopunjavati primjenom toksikološki i ekotoksikološki
povoljnih insekticida kao što su regulatori razvoja diflubenzuron ili
heksaflumuron i to u vrijeme pojave prvih leptira u proljeće.
