Kruh Svetog Ivana Krstitelja

Rogač (Ceratonia siliqua) iz porodice Fabaceae, zimzeleno je drvo koje pripada u skupinu mahrunarki (Leguminosae). Raste u mediteranskom području gdje se, zbog slatkog i hranjivog ploda – mahune, uzgaja najmanje četiri tisuće godina. Poznat je još i pod nazivom "Kruh svetog Ivana", jer se po predaji Ivan Krstitelj njime hranio dok je živio u divljini. Spominje se i u Novom zavjetu i u Talmudu. Voli sušne uvjete, daleko od štetočina pa ju je potrebno malo ili nimalo prskati. Naraste do petnaest metara u pedeset godina. Iako, kažu, prvih petnaest godina ne donosi plod, prošle godine rogač na mojoj terasi, star sedam godina, je cvao i bilo se zametnulo nešto plodova koji su, nakon unošenja u podrum, nažalost otpali. Inače rogač u prirodnom okruženju ima bogat urod sve do duboke starosti. Veliko drvo može u jednom urodu donijeti tonu ploda. Cvate u rujnu i listopadu. Dok se razvija, mahuna rogača ima zelenu boju, koja se vremenom pretvori u tamnosmeđu. Unutar mahune nalazi se do petnaest sjemenki, a zanimljivo je kako neki tvrde da mjera za zlato i drago kamenje, karat, ustvari, težina je prosječne sjemenke rogača! Cijeli plod, i mahuna i sjemenke, jestivi su.

Mjera za zlato i drago kamenje, karat, ustvari, težina je prosječne sjemenke rogača.

Grci, Egipćani, Rimljani, Arapi, Španjolci...

Stari Grci, po Theophratusu, rogač su nazivali „egipatska smokva" a stari Egipćani ljepljiva svojstva rogača koristili su u mumificiranju (a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke). Rimljani su jeli mahune zelene i svježe zbog njihove prirodne slatkoće. Arapi su ga posadili u Sjevernoj Africi i Španjolskoj zajedno s limunom i maslinom. Španjolci su ga odnijeli u Meksiko i Južnu Ameriku, a Britanci u Južnu Afriku, Indiju i Australiju. Brzo se proširio jer se lako uzgaja, ne zahtjeva puno pažnje, a donosi puno plodova.

Višestruko koristan 

Ljepljiva masa dobivena od sjemenki rogača koristi se za geliranje ili kao emulgator u sladoledu, a od mahuna, prženjem i mljevenjem, dobiva se prah koji se koristi u prehrambenoj industriji (kao stabilizator i sredstvo za potamnjivanje) i domaćinstvu kao zamjena za kakao i kavu. Od fino mljevenog brašna mogu se napraviti ukusni i zdravi topli napitci ili se njime može dati fina aroma raznim pudinzima i kolačima. U trgovinama zdrave hrane mogu se naći razne „čokolade", namazi i pudinzi od rogača. Zreli rogač, neprerađen i sirov, može se konzumirati kao slatka grickalica.

Preporučljiva zamjena za čokoladu 

Preporučljiva je zamjena za čokoladu jer ima mali udio masti, bogat je pektinom, obiluje proteinima i rijetko djeluje kao alergen. Kalorijska vrijednost mu je za dvije trećine manja nego u čokolade. Zbog toga, iako ima malo drugačiji okus od čokolade, po sastavu je puno prihvatljivija namirnica za osobe oboljele od dijabetesa, migrena ili tjeskobe, nervoze i sl. Prednost nad čokoladom trebao bi imati i zbog toga što ne sadrži feniletilamin koji može izazvati migrene, povisiti krvni tlak i razinu glukoze u krvi. Također ne sadrži oksalnu kiselinu koja ometa apsorpciju kalcija i cinka, elemenata važnih za zdrave kosti i kožu te je upravo ona jedan od „krivaca" zbog kojeg se čokolada povezuje s „napadom" akni u mladih nakon konzumacije prekomjerne količine. U rogaču i njegovim prerađevinama, za razliku od čokolade, nema stimulansa metilksantinog teobromina koji, između ostalog, mogu izazvati alergijske reakcije, i nema kofeina koji ima različita, a za pojedine skupine ljudi (djeca) bolesnika i osjetljivijih ima, ili može imati i negativno djelovanje.