SLAVONSKI BROD - Mada je namjera šaljivdžije koji je plastični kanister zataknuo za leđa Potjeha kojemu je dovoljan teret bio i dosadni Bjesomar koji mu sjedi za vratom, vjerojatno bila drugačija, ovakva bi slika Slavonskog Broda mogla biti itekako dobro iskorištena u kakvoj kampanji za zaštitu okoliša.

Fotografija snimljena jutros na slavonskobrodskom Šetalištu braće Radić mogla bi biti zvono za uzbunu kada je riječ o odnosu čovjeka prema prirodi. Na njoj se, naime, nalazi sve - čovjek, plastika, rijeka - tri pojma koja u modernom svijetu, kada se spoje, znače samo jedno - ekološku katastrofu.

I ranije smo člancima objavljenima na SBplus-u upozoravali građane na onečišćenje voda tekućica plastikom te na gomilu otpada koji se nakuplja na obali rijeke Save.

I ove godine, početkom srpnja, obilježen je Međunarodni dan bez plastičnih vrećica. U Hrvatskoj ih tvornice godišnje proizvedu u nevjerojatnoj količini od 200 milijuna komada, od čega samo jedan posto završi u reciklažnim dvorištima. UN do 2022. godine želi uvesti potpunu zabranu korištenja jednokratnih plastičnih vrećica, ali je dosad tek 60 država svijeta zabranilo ili smanjilo potrošnju plastike.

Plastične vrećice koje koristimo svakodnevno i bez razmišljanja, predstavljaju jedan od najvećih zagađivača okoliša, a kada završe u prirodi, posebice u moru i rijekama, izravna su prijetnja i opasnost životinjama koje se same teško mogu osloboditi tog neželjenog omotača pa tako zarobljene polagano i u velikoj patnji umiru od gladi ili stradaju od drugih vanjskih utjecaja, nemoćne i spriječene da se njih obrane.

Nažalost, tek kada se planet počeo u 'utapati' u plastici ljudi su pomislili kako možda i nije pametno proizvoditi nešto što se, uglavnom, koristi jednokratno, a zatim se u prirodi razgrađuje milijun godina.

Potjehova zabrinutost trebala bi i nas podsjetiti kako priroda ponekad na okrutan način može vratiti za sve loše što joj čovjek svakodnevno čini. I nama bi, kao i Potjehu, teret na leđima koji smo sami stvorili, s vremenom mogao postati pretežak.