Revolucionarna karta otkriva alarmantnu istinu: Od 10 najzagađenijih gradova Europe, čak pet je s područja bivše Jugoslavije.
Milijarde ljudi diljem svijeta izložene su opasno zagađenom zraku, no razine onečišćenja dosta se razlikuju. Jedno je sigurno, najgore je u brzorastućim gradovima Azije i Afrike.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o količini sitnih čestica manjih od 2,5 mikrona po regijama pokazuju kolika je zapravo razina onečišćenja po gradovima diljem svijeta. Prema podacima je izrađena i AirVisual karta onečišćenja.
Primjerice, Pariz ima gotovo dvostruko veću količinu takvih čestica u zraku od onoga što je preporučeno – 18 mikrograma po kubičnom metru. Za usporedbu, u New Delhiju ih je 122 mikrograma po kubičnom metru, dok je najgora situacija u gradu Zaboru u Iranu – 217 mikrograma štetnih čestica po kubičnom metru zraka.
Među najzagađenijim gradovima svijeta uglavnom su gradovi iz Indije, Saudijske Arabije, Irana i Kine.
Kad se uspoređuju podaci iz Europe, vidljivo je kako je stanje najgore u Tetovu u Makedoniji, gdje je u metru kubičnom zraka 81 mikrogram opasnih čestica. Još više zabrinjava činjenica da je čak pet od deset najzagađenijih gradova iz bivše Jugoslavije.
Među tih pet su Tuzla (BiH) sa 65 mikrograma čestica po kubičnom metru, Skopje (Makedonija) sa 45 mikograma, Pljevlja (Crna Gora) sa 42 mikgorama i Bitola (Makedonija) sa 40 mikrograma štetnih čestica po kubičnom metru zraka.Zrak je vrlo onečišćen i u poljskim gradovima kao što su Pszczyna, Wodzislaw Slaski i Rybnik te u bugarskom Dimitrovgradu.
Što se tiče onečišćenja u SAD-u prednjače gradovi u Kaliforniji – Visalia-Porterville, Hanfor-Corcoran, Portola, Fresno. Tu su i gradovi savezne države Pennsylvanije, Lancaster i Lebanon.
Koristeći podatke WHO-a o onečišćenju zraka, autori projekta AirVisual napravili su globalan vizualni prikaz zagađenja, koji pokazuje kako više od 90 posto svjetske populacije udiše opasan zrak štetan po zdravlje. Samo iz tog razloga godišnje umre sedam milijuna ljudi.
AirVisual Earth prva je mapa koja pokazuje aktualne podatke o zagađenju.
Ovih dana, u Zagrebu je zabilježeno oko 100 µg/m³ lebdećih čestica, a to ga smješta u vrh gradova s najnižom kvalitetom zraka u Europi.
U isto vrijeme, u Slavonskom Brodu zabilježeno je oko 63 µg/m3 lebdećih čestica. Zbog toga, Upravni odjel za graditeljstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Grada Slavonskog Broda, godinama bezmalo svaki tjedan, prosvjedne note piše te ih od Zagreba do Brisela šalje - bez ikakvog efekta.
Interaktivnu kartu uz pomoć koje možete pratiti onečišćenje pogledajte OVDJE.
