SLAVONSKI BROD – Ferdo Crnogorac, inovator iz Slavonskog Broda, bogatog je životnog iskustva koje je stjecao po europskim državama ali i širom svijeta. I to bi, bogatstva što se tiče, moglo biti sve – kad ne bi bilo ideja. Samo na području inovacija njih dvadesetak detaljno razrađenih, većinom i praktično uobličenih u modele i prototipove, ali tek četvrtina njih i prijavljenih, zaštićenih kao intelektualno vlasništvo. Nedostatak novca a često i nerazumijevanje moguće praktične primjene i ekonomske isplativosti razlog su tome. Da ideje nisu plod bujne mašte, već praktičnoga uma, dokazuju i zlatne medalje, kao što je ona s najvećeg sajma inovacija u Ženevi na kojem je za uređaj koji koristeći snagu morskih valova proizvodi električnu energiju osvojio zlatnu medalju u kategoriji izuma za korištenje alternativne energije.

Da ideje nisu plod bujne mašte, već praktičnoga uma, dokazuju i zlatne medalje, kao što je ona s najvećeg sajma inovacija u Ženevi na kojem je za uređaj koji koristeći snagu morskih valova proizvodi električnu energiju.

Korijeni Crnogorčevih inovativnih ideja

Ovaj uređaj, u mini verzijama, pokretan ljudskom snagom, mogao bi imati primjenu za proizvodnju električne energije pri vježbanju na spravama u teretani.

Uz snimanje videa o jednom drugom uređaju, vjetroturbini, Ferdo kaže:

- Ne samo u teretanama, nego i u zabačenim selima diljem svijeta, do kojih nije stigla elektrifikacija, struja bi se ovim nagrađenim uređajem mogla proizvoditi 'usput' dok ljudi rade neke fizičke poslove i tom strujom mogli bi napuniti akumulatore te osvijetliti svoje domove i škole. Naime, ovaj uređaj svojim mehaničkim sustavom omogućava daleko bolju iskoristivost kinetičke energije od svih dosadašnjih sustava – naglasio je Ferdo. 

Ferdo je, veli, u životu radio puno različitih poslova, ali uvijek je radio i stvarao i iz svakog posla ponešto naučio. Sada je umirovljenik. No, u životu mu nije bilo lako. Već kao dječak, kako bi se mogao školovati, morao je raditi. Prodavao je novine na kiosku, radio na zemlji, bio pomoćnik u seoskom mlinu. Završio je strojobravarski zanat i preko 'Đure' uputio se na prvi teren u inozemstvo. Kasnije, preko njemačkog poduzeća radio je diljem svijeta – od Skandinavije do Irana, od Australije i Indonezije do Južne Amerike, i veli – u tim putovanjima korijeni su njegovih inovatorskih ideja jer na terenima, ponekad daleko od urbanih sredina, morao se snalaziti kako riješiti neki tehnički problem pa su, tako, nastajale njegove prve inovacije, prvi izumi.

Potpora Razvojne agencije 

Danas, iako još uvijek optimističan i radišan, Ferdo je donekle i razočaran jer osim krađa i komercijalizacije nekih njegovih čak i USA patenata, ne nailazi na potporu tamo gdje bi ju želio – u domaćoj industriji. Zadovoljan je što mu kakvu takvu potporu daje Razvojna agencija grada Slavonskoga Broda i to za dva njegova izuma, odnosno inovacije: za spomenuti uređaj za proizvodnju električne energije pogonjen morskim valovima te za vjetro solarnu turbinu. O izostanku „razumijevanja i potpore firmi čije hale zjape prazne" Ferdo kaže:

- Investitori su 'ziheraši' – uopće ne kalikuliraju, već čekaju dok tržište ne pokaže interes i dok im se ne nasmiješi sigurna dobit. Znači, po investitorima inovatori bi trebali sve sami odraditi, napraviti, isprobati, izračunati i do kraja realizirati projekt. Inovatori ne mogu bez investitora, no i investitori bi trebali shvatiti da ne mogu bez inovatora… Kako misle investirati u nove proizvode ako nema inovatora koji će ih osmisliti!? –  glasno se pita  Ferdo.

Vodeni skuter mu 'ukrali' Japanci 

Montirajući video isječke snimljene na filmskoj 'osmici' razgovaram s Ferdom. Pokazuje mi isječke iz novina, fotografije na svojem laptopu… Vodeni skuter, kao patent, zaštitio je u Americi. I svejedno ostao bez njega. 'Ukrali' ga, kaže Ferdo, Japanci: 

- Skuter na skijama osmislio sam još 1970. godine, . 1972. prvi puta uspješno ga vozim na vodi, 1973. demonstrirao sam prvi prototip od lima u Rovinju a drugi prototip, od plastike, 1974. nakon prijave patenta u USA (a kasnije i u nekim drugim zemljama) izložio sam na nautičkoj izložbi u Düsseldorfu gdje su ga dva dana proučavali i fotografirali Japanci. Već idućega proljeća skuteri i natpisom Suzuki jurili su svim svjetskim vodama. Japanci su samo 'odrezali' skije. Prije Jamesa Bonda Ferdo Crnogorac je vozio vodeni skuter - ponosno ističe Ferdo. A na svojem blogu Ferdo je o ovome napisao:

- Čak je i James Bond, poslije svih muka, izričito tim plovilom uspio svladati zloćka pod staklenom kupolom pa bi bilo za očekivati da bi po svim tim krupnim događanjima htio barem potvrditi je li  moj poznanik iz tih dana imao pravo kada mi je, (umalo) na izmaku mojih snaga udijelio utjehu riječima – neka budem sretan da je taj veliki svijet imao što ukrasti od mene majušnoga.

U potrazi za načinom iskorištavanja energije vjetra, izumitelji su stvorili divovske, preskupe trokrake vjetrenjače. Ferdo je pronašao drugačije rješenje.

Jeftinije, djelotvornije i ekološki prihvatljivije vjetroturbine

No, to su sada samo uspomene. Konkretni problemi traže konkretna rješenja. U potrazi za načinom iskorištavanja energije vjetra, izumitelji su stvorili divovske, preskupe trokrake vjetrenjače. Ferdo je pronašao drugačije rješenje. Njegove vjetroturbine, u pokusu koji smo snimili, pokazuju bolja svojstva od bilo kojeg do sada poznatog rješenja. Ferdo kaže:

- Ovo je daleko jeftinije, bolja iskoristivost vjetra, manje štet je za okoliš jer se bolje mogu uklopiti, izgledom oblikom i bojanjem vizualno prilagoditi, u potpunosti zaštititi ptice i šišmiše i izoliranjem smanjiti eventualnu suvišnu buku. Zanimljivo – i kad je uredski ventilator s kojim isprobavamo isključen, a čini se da ni daška vjetra nema, model reagira na način da se samopodesivi zasuni sami otvaraju i prilagođavaju, a ventilator- turbina se unutar kućišta okreće! Upravo to je temeljno u inovaciji. Ferdo objašnjava:

- Ovi samopodesivi zasuni u realnom vremenu u potpunosti mogu prihvatiti svaku snagu vjetra bez obzira s koje strane k uređaju dolazi. Budući da se količina 'ulaznog' vjetra može prilagoditi prema promjeru rotora, odnosno primarnoj površini na njegovim lopaticama, a također kroz mehanički samo podesive zasune i ispuštanje 'viška vjetra', pri orkanskim udarima uređaj se ne mora zaustavljati – što nije slučaj s vjetroelektroturbinama koje već viđamo i u južnim dijelovima Hrvatske, a u inozemstvu ih je neusporedivo više.