SLAVONSKI BROD - Danas gotovo da nema kućanstva u kojem barem jedan njegov član nema mobitel. Unatoč svim prednostima koje mobitel nosi sa sobom, tu je i niz negativnih strana ove male spravice bez koje danas mnogi ne bi mogli zamisliti život. Zato i nije čudo da se roditelji vrlo često pitaju hoće li im djeca postati ovisna. I trebaju li uopće imati mobitele. Ako trebaju koja je to dob kada bi najmlađi trebali postati vlasnicima ove sprave koja im, po mišljenju mnogih, 'krade igru'.

"Sa djecom treba razgovarati da nikako ne smiju davati svoje podatke ili fotografije, a posebno ne dogovarati susrete sa nepoznatim osobama. Također dijete treba upozoriti da ni ono mobitelom ne smije uznemiravati druge ili „zezati" svoje vršnjake."

- Važno je shvatiti da su naša djeca generacija 21. stoljeća te da je korištenje suvremenim tehnologijama njihova sadašnjost, ali i budućnost. Međutim pravo je pitanje kako mobitele koristiti, a da to bude u funkciji razvoja i dobrobiti djeteta. Korištenje mobitela ima svoje pozitivne i negativne strane. Koje će od njih prevagnuti ovisi će o tome kakva će pravila i granice postaviti roditelj vezano uz korištenja mobitela.", napisala je Tamara Brezičević, dipl.soc.radnica Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije.

Katarina (16) i Tea (17) su srednjoškolke koje su mobitel dobile pred kraj osnovne škole. Danas, kažu, bez njega bi teško mogle. I dok ga Tea, osim za školske potrebe i komunikaciju s prijteljima, u većoj mjeri koristi za opuštanje kroz slušanje glazbe i gledanje videozapisa, Katarina ga koristi u sasvim druge svrhe. - Imamo osnovanu grupu u kojoj su članovi svi učenici mog razreda i tu razmjenjujemo podatke o zadaćama i pomažemo jedni drugima, ali se i šalimo. No mobitel mi puno više služi za čitanje knjiga. Posebice tu mislim na nove naslove engleskog jezičnog područja do kojih nije lako doći. Malo mi je, možda, teže čitati nego kad u ruci imam knjigu, ali kad je dobar naslov u pitanju nije mi žao - kaže Katarina.

- Da nije mobitela ne znam kako bih. Jednostavno, sve radim preko njega. U zadnje vrijeme mi puno više služi za rad i provjeru niza podataka, testova kao i obavijesti o prijemnim ispitima, državnoj maturi i slično. Iako ponekad znam koristiti ga i za odmor uglavnom na način da odigram koju igricu ili poslušam pjesmu koja me opušta - kaže maturantica Sara (19).

I dok svi vrlo često znamo reći kako su nam mladi ovisni o mobitelima, i mi nešto stariji teško bi život zamislili bez njih. Potvrđuje nam to i Dinka (45). - Iskreno rekla bih da sam ovisna o njemu jer ne bih mogla život zamisliti bez njega. Koristim ga prvenstveno kao vezu sa članovima svoje obitelji jer se nalazimo na tri strane svijeta, ali i kao informator - iskrena je Dinka. A da ne bi mogao bez mobitela potvrđuje i Vedran.

- Znam ljude koji govore kako bi voljeli pobjeći negdje u prirodu, na osamu i isključiti se od modernih tehnologija, ali iskreno, teško je danas zamisliti život bez mobitela. Ja ne bih mogao bez njega. Koristim ga za pozive, poruke, internet... Za sve - kaže Vedran (35).

A upravo smo mi stariji oni od kojih mlađi crpe inspiraciju. Oni koje mlađi kopiraju. No, to ne mora uvijek nužno značiti loše, potvrđuje u svom osvrtu Tamara Brezičević.

- Pozitivna strana korištenja mobitela kod djece je prije svega informiranje roditelja i djeteta vezano uz odlaske u školu i povratak kući što može doprinositi osjećaju sigurnosti i roditelja i djeteta. Mobitel može biti od koristi u situacijama kada je potrebno hitno reagirati ili pozvati pomoć. SMS poruke mogu kod djece razvijati sposobnost informativnog i sažetog izražavanja. Korištenjem mobitela dijete razvija svoje vještine korištenja modernom tehnologijom - piše Brezičević ne negirajući kako postoje i negativne strane koje su prvenstveno vezane uz prečesto korištenje mobitela od strane djeteta ili roditelja za međusobni kontakt.

- Skup mobilni uređaj može učiniti dijete metom za kriminalce iz redova odraslih, ali i njegovih vršnjaka. Mobitel ponekad postaje i statusni simbol što zna dovesti do nejednakosti među djecom kao i osjećaja manje vrijednosti. Korištenje mobitela bez kontrole može oštetiti i kućni proračun. Putem smarth mobilnih uređaja djeca mogu doći do sadržaja koji nije promjeren njihovoj dobi. Također i igrice koje se nalaze na mobitelima mogu odvlačiti djetetovu pažnju što se može negativno odraziti na školski uspjeh, ali i na aktivno provođenje slobodnog vremena. I na kraju , ali ne manje bitno, je i potencijalno štetno zračenje koje nikako ne smijemo zanemariti.

Iz svega proizlazi da je jako važno dati djeci smjernice kao koristiti mobitele na ispravan i funkcionalan način.
Za početak roditelji trebaju odrediti jasna pravila korištenja mobitela. Zatim se roditelji i djeca trebaju dogovoriti u kojim situacijama jedni druge zovu. Djeci nikako ne bi trebalo kupovati skupe uređaje, a najpoželjnije bi bilo kupiti im mobitel na bonove. Dijete treba upozoriti i na to da može biti žrtva nasilja preko mobitela te ga svakako uputiti da se u tim slučajevima mora obratiti roditeljima i sačuvati prijeteći sadržaj ako je u pitanju SMS. Sa djecom treba razgovarati da nikako ne smiju davati svoje podatke ili fotografije, a posebno ne dogovarati susrete sa nepoznatim osobama. Također dijete treba upozoriti da ni ono mobitelom ne smije uznemiravati druge ili „zezati" svoje vršnjake - piše Tamara Brezičević pozivajući roditelje neka kod djece razvijaju bonton korištenja mobitela tako da ga ne koriste za vrijeme nastave, u kinu ili kazalištu. 

A o tome kada kupiti prvi mobitel djetetu, ističe kako će na to pitanje odgovoriti svaki roditelj samostalno jer oni najbolje poznaju svoju djecu.