SLAVONSKI BROD / POŽEGA - Portal SBplus u više navrata pisao je o pojedincima koji još uvijek drže do starih zanata - lončarstva, postolarstva, kovača, remenara,... - koji su stoljećima prije bili jedni od bitnijih poslova, što za korisnike njihovih usluga, što za same obrtnike.

Dokaz njihova izumiranja su samo dva postolara u Požeško-slavonskoj županiji o kojima je portal SBplus pisao OVDJE i OVDJE, dok u Brodsko-posavskoj županiji stanje s takvim zanatima nije ništa bolje. Ipak, postoji Udruženje obrtnika Slavonski Brod čiji nam je tajnik, Krunoslav Paun, otkrio kakvo je stanje u Slavonskom Brodu po pitanju obrtnika koji se drže tradicionalnih zanata.

- Gotovo devet godina radimo u sklopu projekta „Budi majstor" kojim nastojimo poboljšati interes za zanatima koji više nisu deficitarni, nego u izumiranju - gotovo da niti ne postoje. Ipak, još uvijek postoji nekoliko entuzijasta koji se bore da ono ne bude zaboravljeno. U sklopu projekta držimo prezentacije u osnovnim škola, manifestacijama, sajmovima, vrtićima,… u svim objektima koji spadaju pod termin odgojno-obrazovne ustanove. Tu sudjeluju naši entuzijasti, kovač Dragan Žambok, lončar Ivan Serdar, galentarist Darko Martinović i ja kao opančar. - za SBplus kazao je Krunoslav Paun.

Naime, tradicijski i umjetnički obrti jedni su od najboljih pokazatelja uspješnosti ljudi koji su, zahvaljujući njima, stoljećima živjeli u skladu s prirodom te koristili ono što im ona daje. Samim time osigurali su budućim naraštajima dobre temelje za budućnost. No, ipak današnja tehnologija je te 'buduće naraštaje' odgurnula od tradicijskih zanata.

- Naša 'publika' su uglavnom osnovnoškolci, a od njih je teško očekivati da će se netko na kraju i baviti tim poslovima. No, interes postoji. Zanimljivo im je pokazati neke od tih zanata jer je to nešto što nemaju prilike vidjeti često, ali nemaju niti gdje. Riječ je o kreativnim poslovima, stoga im se to još više sviđa jer tu puštaju svoju kreativnu stranu na vidjelo. A uz to, kreativnost im se budi u vidu praktične primjene tradicijskih obrta. - pojašnjava nam tajnik Udruženja.

Ono što je najžalosnije, kako navodi gospodin Paun, jest činjenica da ako djeca i žele raditi neke od tradicionalnih poslova, to ne mogu jer škole za te zanate više nema.

- Pokušavamo revitalizirati obrte i pokazati da oni nisu zastarjeli, već da su samo stari te da se od njih može živjeti - tko želi. Majstora je općenito sve manje u svim fahovima. Međutim, kada je riječ o interesu srednjoškolaca tu bi se moglo poraditi na tome da se povuče analogija s kovačima ili kreativnim srednjim školama. U Slavonskom Brodu nema škole za lončara ili opančara. Djeca bi se možda, pak, željela obrazovati za zanimanje postolara, no i to je u Slavonskom Brodu nemoguće. Ne možete obrazovati dijete za zanat koji je deficitaran ili star i tradicijski, ako ga nemate gdje obrazovati. To je mana i samog obrazovnog sustava. - zaključio je Paun.

Pravi primjer želje za opstankom starih zanata je upravo lončar Ivan Serdar iz Kujnika koji se desetljećima bavi lončarstvom koji nam je otkrio kako svojom pojavom želi stari i tradicionalni zanat približiti mladima kojima je danas gotovo sve 'servirano na pladnju'. Iako je riječ o djeci, Serdar je naglasio kako im to bude interesantno i zanimljivo iskustvo te će se zbog toga, dok god je živ, baviti lončarstvom sa željom da taj zanat živi i dalje.