Predsatvljamo općine Brodsko-posavske županije. Početne podatke 'skidamo' s wikipedia.org, a u komentarima posjetitelja očekujemo ozbiljnu (i šaljivu) dopunu. Sve informacije dobivene od naših posjetitelja, za koje utvrdimo kako su točni, ugradit ćemo u članak. Dopuna podataka nije ograničena vremenom, a sve važnije informacije o zbivanjima na području općine rado ćemo objaviti, ako nam ih uputite e-mailom na sbplus@sbplus.hr.

Donja Bebrina
Selo se prvi put spominje 1220. godine kada se upisuju granice Vukovarske županije koja je prolazila mimo Bebrine. Bebrina je dobila naziv po vrsti vrbe koje je bilo u velikim količinama zbog pogodnog močvarnog tla.

Gornja Bebrina
Prisavskim kolnikom od Ruščice prema Klakaru prolazi se kroz staro selo Gornju Bebrinu. Njezina imovna općina zauzima površinu od 3094 jutara zemlje, od čega jedan dio otpada na močvarno i neplodno tlo pored Save. Nekoć je zemljište ove općine bilo pretežito pokriveno šumama.

Klakar
Približno na sredini puta Prisavskom cestom iz Gornje u Donju Bebrinu, nalazi se selo Klakar ili ispravnije Klakarje. U srednjovjekovnim ispravama nema potvrde o postojanju tog sela, pa je vjerojatno naseljeno u doba turske vladavine.

Ruščica
Ruščica je posavsko selo istočno od Slavonskog Broda. Smještena je duž ceste koja povezuje naselja uz Savu. Zemljište oko Ruščice malo je povišeno i zaštićeno od poplave Save. Seoska imovina zauzimala je nekada 1346 jutara zemlje, od čega najviše livada i pašnjaka.

Kulturno povijesno naslijeđe
Na prostoru općine Klakar 16 lokaliteta je registrirano, evidentirano ili preventivno zaštićeno. Od tog broja 14 je arheoloških lokaliteta, a 2 spadaju u kategoriju profano-sakralnih građevina.(Podaci se razlikuju od onih u PPŽ-u jer je došlo promjene administrativnih područja). Jedini registrirani spomenik kulture na prostoru općine Klakar je prapovijesni lokalitet Paljevine (Donja Bebrina) kao arheološki lokalitet.

Na području Donje Bebrine nalazi se
Paljevine - prapovijesni arheološki lokalitet

Na području Gornje Bebrine nalazi se:
Biđevi I - prapovijesni i srednjovjekovni lokalitet
Biđevi II - srednjovjekovni arheološki lokalitet
Okukalj - prapovijesni arheološki lokalitet
Topolica - prapovijesni arheološki lokalitet
Tvrdice - prapovijesni i srednjovjekovni arh. lokalitet
Selo - prapovijesni i srednjovjekovni arh. lokalitet
Mekote I - prapovijesni i srednjovjekovni arh. lokalitet
Mekote II - prapovijesni i srednjovjekovni arh. lokalitet

Na području Klakara nalazi se:
Župna crkva Sv. Jakova iz 1846.g.
Zgrada župnog ureda iz 1828.g.

Spomenici graditeljske baštine – Sakralni i profani

1. Župna crkva sv. Jakova u Klakaru iz 1846. g. preventivno zaštićeno kulturno dobro. Jerdnobrodna građevina s polukružnim svetištem, zvonikom ispred pročelja i prigrađenom sakristijom sa zapadne strane. Glavno pročelje razdijeljeno je potkrovnim vijencem, koji preuzima ulogu kordonskog vijenca, u dva dijela. Donji dio raščlanjen je plitkim lezenama koje flankiraju pravokutna vrata i pravokutni prozor iznad njih. Na atici je izduženi pravokutni prozorčić. Atika završava istaknutom karnižom odakle se nastavlja jednostavna masa zvonika profilirana s potkrovnim vijencem i pseudogotičkom formom krova. Ostala pročelja ukrašena su lezenama.

2. Zgrada Župnog stana u Klakaru iz 1828. g. preventivno zaštićeno kulturno dobro .Temelji i zidovi su od opeke, stropna i krovna konstrukcija je drvena. Osnovna struktura kuće je dobro očuvana, čini se da nije radikalno pregrađivana.

Gospodarstvo
Na području općine temeljna gospodarska aktivnost je poljodjelstvo te u manjoj mjeri šumarstvo. Slabo su razvijeni obrtništvo, trgovina i usluge. Nema turističkih sadržaja iako postoje mogućnosti za razvoj seoskog turizma.

Poljoprivreda i stočarstvo je posebno razvijeno u selima Donja i Gornja Bebrina i Klakar, dok je stanovništvo Ruščice pretežito radničko, koje najvećim dijelom radi u obližnjem Slavonskom Brodu, a jedan dio radi u manjim privatnim tvrtkama u Ruščici.

Na području općine ima oko 50-tak manjih privatnih gospodarskih tvrtki u kojima radi lokalno stanovništvo. Nekada je bilo najjače poduzeće "Voće export-import" za preradu voća koje se danas nalazi u stečaju. Od ostalih gospodarskih sadržaja treba spomenuti gospodarstvo Mikulić na mjestu bivše pilane, silose - sušionicu, mini klaonicu i preradu mesa "Bebrinka", "Drvokomerc", te među obiteljskim gospodarstvima malu pekaru, mljekaru izradu slastica u Ruščici, kovača, stolarije, izradu gumenih proizvoda "Spiroflex" itd.

Postojeće gospodarski subjekte i njihove razvojne programe, kao i nove gospodarske subjekte, treba poticati na razvoj mjerama zemljišne i porezne politike te uređenjem lokacija planiranih za razvoj gospodarskih djelatnosti (infrastrukturno i komunalno uređenje gospodarskih zona).

Od posebnog interesa za razvoj općine je rješavanje pitanja izgradnje luke Slavonski Brod i gospodarske zone Bjeliš s pratećom prometnom i komunalnom infrastrukturom od koje će se najveći dio nalaziti na području općine Klakar.

Turizam i lovstvo
Potencijali turizma temelje se na prirodnim vrijednostima, arheološkim lokalitetima i kulturnim dobrima te očuvanom ruralnom prostoru. Mogućnosti razvoja lovnog i ribolovnog turizma su prisutne. Sela s tradicijskim obilježjima pružaju mogućnost za razvoj ruralnog turizma uz isticanje značaja ekopoljodjelstva i proizvodnje zdrave hrane i tradicijskog graditeljstva.

Položaj u neposrednoj blizini grada Slavonskog Broda te planiranog novog graničnog prijelaza otvara mogućnosti za razvoj turizma. Prirodni potencijal Općine karakterizira postojanje povoljnih uvjeta za razvoj lovnog i seoskog turizma. Osobito je važno sa turističkim programima istaknuti prednosti prostora za: lov, ribolov, edukacijska i orijentacijska organizirana boravišta u očuvanim šumskim zajednicama, plovidbu rijekom, jahanje, golf, itd.

Lovstvo na području Brodsko-posavske županije i Općine Klakar ima dugu tradiciju, a lovišta zauzimaju značajne površine. Površina državnih i zajedničkih lovišta zauzima najveći dio površine Županije.

Razvoj lovnog turizma moguć je gospodarenjem lovištima i osobito poticanjem uzgoja divljači. Posebna turistička zona ili građevno područje za turističku izgradnju nije planirano jer to nije tipično za ruralni turizam. Područje općine Klakar obuhvaća zajedničko lovište "Jelas", čije je središte u Rušćici, a lovište se dijeli na revire tj. svaka katastarska općina je jedan revir. Na području općine nema državnih lovišta. Lovišta ne obuhvaćaju površine naselja niti površinu do 300 m udaljenosti od izgrađenog dijela naselja. Ovlaštenik prava lova dužan je poduzimati mjere za sprječavanje šteta od divljači, graditi i održavati lovno-gospodarske objekte, održavati prosjeke i šumske čistine te održavati brojno stanje divljači u granicama kapaciteta lovišta dozvoljenog propisanog lovno-gospodarskom osnovom. Od divljači najzastupljeniji su zec, fazan, srneća divljač, a nešto manje ima divljih svinja i jelenske divljači. Ritovi su bogati divljim patkama.

Ekologija
22.travnja 2004. obilježen je dan Planet Zemlja u Klakaru Proslava je bila vezana za promociju zaštićenih prirodnih vrijednosti Brodsko posavske županije. Poseban ornitološki rezervat Bara Dvorina koji je stekao ovaj stupanj zaštite prije točno dvadeset godina. Zadatak ovakve promocije prirodne baštine jest stvoriti svijest o potencijalima i mogućnostima, te obogatiti znanje i duh naših građana vezanih za prirodu, ekologiju, etno kulturu te stvoriti novu-staru vrijednost koji stječe uvjete za turistički proizvod.Promovirati prirodne vrijednosti, popularizirati neko od zaštićenih područja, a zadržati ga u dobrom stanju nije nimalo lak zadatak.

Poplavno područje istočnog dijela naše županije obuvaća područje između obrambenog nasipa i rijeke Save ukupne površine od cca 1500 ha. Najveći dio pvršina zauzimaju pašnjaci i vlažne livade, ispresijecani nizinama koje povezuju bare Dvorinu i Komoračno. Čitavo je područje nastalo u vrijeme naseljavanja ovih krajeva kad su postojeće šume iskrčene. Manji se dio koristio za ratarenje, a ostatak se područja pretvara u livade i pašnjake na kojima se uzgajaju prvenstveno konji, goveda i svinje.

Izvor: općinaklakar.hr