POŽEGA - Članovi i članice Povijesnoga društva Požega trude se razvijati toleranciju u našoj sredini. Važno je ukazivati na to koliko je zla učinjeno tijekom prošlosti zbog nedostatka tolerancije. Ovim predavanjem željeli smo podsjetiti na važnost poštivanja drugačijih ljudi u društvu. - kazao je sinoć predsjednik Povijesnog društva Požega, Vinko Tadić, na samom početku predavanja „Tolerancija u prošlosti i suvremenom kontekstu" koje je održano u Dvorani znanja Gradske knjižice Požega.

- Danas u svijetu djeluju ličnosti različitih pogleda na svijet: konzervativci, liberali, socijalisti, komunisti.. Tu su mnogobrojni narodi i vjerske zajednice. Medu svim narodima, vjerama i zagovornicima spomenutih ideologija postoje dobri i zli ljudi. Dobro i zlo u čovjeku nema veze s njegovom (ne)vjerom i nacionalnom pripadnošću. Postoje dobri i zli Hrvati, dobri i zli Srbi, dobri i zli Francuzi, dobri i zli Rusi, dobri i zli Sirijci,... Važno je poštovati slobodu i dostojanstvo svakoga ljudskog bića te njegovo pravo da osmisli svoj život onako kako želi.

'Postoje dobri i zli Hrvati, dobri i zli Srbi, dobri i zli Francuzi, dobri i zli Rusi, dobri i zli Sirijci,... Važno je poštovati slobodu i dostojanstvo svakoga ljudskog bića te njegovo pravo da osmisli svoj život onako kako želi.'

Mnogi veliki ljudi isticali su da je ljepota u različitosti. Da bismo tu ljepotu doživjeli moramo postati tolerantni i otvoreni. Zbog zalaganja za tolerantno i otvoreno društvo mnogi su stradali tijekom prošlosti, a na različite načine stradavaju i danas. Učinimo koliko možemo da naša sredina postane ugodan zavičaj svim građankama i građanima. Gdje nema poštovanja i tolerancije, vlada nasilje, mržnja, isključivost,... U našoj sredini žive različiti ljudi. Neka nam svima bude lijepo u zajedničkom zavičajnom ambijentu, a da bismo to ostvarili za početak se moramo suočiti s tamnim stranama slojevite prošlosti. Druge i drugačije trebamo susretati s uvažavanjem i razumijevanjem. - dodao je Tadić uvodeći nas u samu bit predavanja koje je održala jedna od članica Predsjedništva Povijesnog društva Požega, Mihaela Markovac.

Naime, gospođa Markovac završila je studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te stekla zvanje diplomiranog povjesničara te je zaposlenica Osnovne škole Zdenka Turkovića u Kutjevu. Koji je cilj ovoga predavanja za SBplus otkrila je upravo ona.

- Predavanje sam podijelila na dva dijela - u prvom dijelu govorim o samom pojmu tolerancije, odnosno, o tome kako se tolerancija manifestira u prošlosti i sadašnjosti. Drugi dio nazvala sam „Lice i naličje tolerancije" jer smatram da svaka tolerancija ima svoje drugo lice što znači da ona može preći u netoleranciju i obrnuto. U prošlosti, ovisno o kontekstu, tolerancija u Osmanskom i Perzijskom carstvu je bila veća dok su u zapadnoj Europi - gdje su bili vjerski sukobi - ona bila puno manja. Što se današnjeg vremena tiče, tolerancija je sve manja. Smatram da su tome doprinijele dosta društvene mreže koje su postale izvor provjerenih i ne provjerenih vijesti. Mislim da je tu bitno i koliko politika, odnosno, vlast 'korigira' toleranciju i netoleranciju u društvu. - za SBplus kazala je Markovac.

'Što se današnjeg vremena tiče, tolerancija je sve manja. Smatram da su tome doprinijele dosta društvene mreže koje su postale izvor provjerenih i ne provjerenih vijesti. Mislim da je tu bitno i koliko politika, odnosno, vlast 'korigira' toleranciju i netoleranciju u društvu.'

Problem sve manje tolerancije, za današnje društvo, je itekako velik, a gospođa Markovac otkrila je kako ga riješiti.

- Prije svega edukacijom, smatram da je ona veoma bitna. Naravno, bitno je i u kakvom se okruženju nalazimo - obiteljskom, društvenom,… - tu su i zakonski okviri, što znači da ako je u pitanju nekakav govor mržnje trebao bi se sankcionirati. Oko toga bismo svi trebali biti složni kako bismo pitanje ne tolerancije riješili na pravi način, no riječ je o dugotrajnom procesu. - zaključila je Markovac.