SLAVONSKI BROD - Mrzili su ih i ubijali jer su bili uspješni - i tako bi se, između ostalog, mogao objasniti holokaust, najveći genocid u ljudskoj povijesti, čijim je žrtvama posvećen današnji dan.

Europski židovi svuda su bili društvena elita - intelektualci, gospodarstvenici, političari, liječnici, filozofi, arhitekti… - i to je vjerojatno jedan od razlog zašto ih još od srednjeg vijeka prati sjenka omraženosti u očima većinskog, kršćanskog svijeta. Malo što na ljudsku sujetu udara kao tuđi uspon, u bilo kojem pogledu.

Doprinos Židova Europi takav je da bi se bez pretjerivanja moglo reći da sjaja njenih gradova, od Lisabona do Moskve, bez njih ne bi bilo. Bilo ih je, ali ih danas više gotovo nema.

Vrijedi sve to i za Slavonski Brod. Naselivši ga masovnije krajem 19. stoljeća, Židovi su bili aktivni članovi društva, sudjelujući u svim važnim procesima. Dovoljno je rječit sljedeći primjer: ako zavirite u stare vlasničke dokumente stanova u središnjim dijelovima grada, Starčevićevoj, Mesićevoj, Šetalištu braće Radić, Korzu, pročitat ćete prezimena - Kopp, Kohn, Rosenberg, Ehrman, Spitzer, Bauer, Krauss, Schwartz…

Tako je bilo sve do kobnih 40-ih godina 20. stoljeća, kada su, kako u knjizi „Židovski Brod“ piše Stribor Uzelac Schwendemann, pripadnici ove zajednice „temeljito istrijebljeni“. Potvrđuje to i posljednji popis stanovništva - u Slavonskom Brodu danas živi ni manje ni više nego - jedan Židov.

Ne zna se točno koliko ih je u Brodu bilo 1941., kada započinje njihovo „konačno rješenje“. Prema nekim podatcima, Židovom su se izjasnila 423 Brođanina (grad je tada imao oko 16 tisuća stanovnika), od kojih je u holokaustu stradalo 416.

„Početak kraja“ zbio se u drugoj polovici 1941. Gotovo svi židovski muškarci deportirani su u ustaške i nacističke logore smrti, najviše u Jasenovac i Đakovo, a žene i djeca smještena su u geta širom grada, npr. u današnjoj Štamparevoj, Zrinskoj, Vrazovoj ulici i dr. No i geta su bila samo kratkotrajne postaje na putu u smrt - u veljači 1942. deportacija je čekala i njih.

Nakon Drugog svjetskog rata u Slavonski Brod vratilo se tek desetak preživjelih Židova, što znači da je sudbina ove ugledne zajednice holokaustom zapečaćena.

Ipak, kao uspomena, podjednako lijepa i ružna, ostale su neke znamenitosti, poput Židovskog groblja i mrtvačnice, a vrijedi ovdje spomenuti i zgrade koje su podignute zaslugom brodskih Židova - Radnički dom, stari Stadion na Savi, secesijsku zgradu današnjeg Državnog arhiva i mnoge druge.

Najveći i najljepši spomenik ove zajednice u Slavonskom Brodu do danas, nažalost. nije preživio. Sinagogu iz 1895., koja se nalazila na mjestu današnje Fine, pod nadzorom njemačke vojske devastirali su 1941. ustaše i folksdojčeri, a tri godine kasnije dokrajčile savezničke bombe.