SLAVONSKI BROD - „Na ovom mjestu stajala je sinagoga brodske židovske zajednice sagrađena 1895. godine, zapaljena i srušena tijekom Drugog svjetskog rata." - tako glasi natpis s ploče postavljene u središnjoj slavonskobrodskoj Ulici Petra Krešimira IV., poznatijoj kao 'Široka'. Mada se radi o lokaciji kraj koje, tijekom života u rodnom gradu, prođe gotovo svaki Brođanin, malotko se osvrće na tu povijesnu činjenicu - tim više što ploča gleda prema parkirališnim mjestima ispred Fine i nije okrenuta ka prolaznicima.

Uoči Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust (27. siječnja), upravo na tom mjestu nekadašnje brodske sinagoge, jedini ili barem jedni od rijetkih koji su se sjetili brodskih Židova nastradalih tijekom Drugog svjetskog rata i ove su godine bili članovi Gradske organizacije SDP-a Slavonskog Broda.

- Nismo sretni što smo jedini u gradu koji obilježavaju ovaj dan, ali sjećanjem na žrtve Holokausta, želimo upozoriti na užasnu nepravdu koja im je učinjena te iskazati najdublje poštovanje prema njihovu bezobzirno pogaženu dostojanstvu. Svima nama žrtve Holokausta pokazuju koliko je kratak put od prezira, preko diskriminacije pa do zločina i mržnje. I danas je u našem društvu vrlo tanka nit između domoljublja i mržnje. Ove žrtve nam svima pokazuju kako to najveće zlo čovječanstva, ne trebamo samo tako staviti u zaborav jer dok god u društvu postoje snage koje negiraju ovaj zločin i žrtvu, veličaju nacizam i fašizam, o ovakvim povijesnim činjenicama moramo pričati. Ovo je dan kada se cijeli svijet sjeća žrtve šest milijuna pogubljenih i mi ćemo se, kao Gradska organizacija SDP-a, tim žrtvama svake godine iznova pokloniti. - za SBplus kazao je Stribor Valenta, predsjednik GO SDP-a Slavonski Brod.

Pitanje je koliko se potomaka nekadašnjih brodskih židovskih obitelji danas uopće osjeća pripadnicima tog naroda. Nije to nikakvo čudo, posebice s obzirom na društvo koje je pristalo izbrisati ih iz povijesti svoga grada, samim time opravdavajući zločine i nečovječnost. 

- Od četiristo prijeratnih Brođana koji su se izjašnjavali kao Židovi, velika većina tada je odvedena; muški u Jasenovac, žene i djeca u Staru Gradišku. Njih četrdesetak je sudjelovalo u narodnooslobodilačkoj borbi, otišli su u partizane, a svega nekoliko je preživjelo Drugi svjetski rat. No, mislim da od njih više nitko nije živ, a ako i je, ne žive više u ovom gradu. Tako da danas o židovskoj zajednici u Slavonskom Brodu ne možemo govoriti. S njima je otišao i dio povijesti ovog grada. Ovdje je 1895. godine stajala židovska sinagoga. Židovska je zajednica u Brodu, u svoje vrijeme, bila pokretač svih gospodarskih aktivnosti, doprinosili su razvoju grada, a danas su nestali i, uglavnom, ih se ne sjećamo, odnosno, niti ne znamo da su postojali. Koliko ovo društvo do njih drži, između ostalog, pokazuje i ono malo židovskog groblja koje je zapušteno, a nadgrobni su spomenici derutni. - dodao je Valenta.

Osim uništenog groblja i drugi znakovi ukazuju na to da se židovska povijest Broda na Savi nastoji zaboraviti. Tako pred kućom u slavonskobrodskoj Ulici Stanka Vraza, u koju su odvođeni židovske žene i djeca kako bi iz nje bili raspoređeni dalje po logorima u Hrvatskoj i Europi, nema nikakvog znaka da je upravo na tom mjestu bio početak kraja Židova u Slavonskom Brodu.

Mada je pred sam kraj 19. stoljeća židovska zajednica na brodskom području brojala preko 500 članova koji su bili čvrsto ukorijenjeni u gospodarski i duhovni život grada, danas je uistinu ta ploča koja je skroman spomenik na mjestu nekadašnje sinagoge, jedini trag da je Židova u ovom gradu ikada bilo. No, je li moguće očekivati drukčije kada Slavonski Brod u 2020. godini i dalje ima Ulicu Mile Budaka. Biti svjestan žrtve jednih, veličajući druge, naprosto, ne ide zajedno.

Prema popisu iz 1921.godine, Židova je bilo u sljedećim hrvatskim gradovima:
Zagreb: 5.970 (5,47%)
Osijek: 2.731 (7,91%)
Vinkovci: 825 (8,12%)
Varaždin: 790 (4,09%)
Slavonski Brod: 648 (6,09%)
Čakovec: 638 (11%)
Bjelovar: 543 (6,89%)
Koprivnica: 470 (5,79%)
Vukovar: 456 (4,45%)
Požega: 403 (5,72%)
Sisak: 374 (4,24%)
Karlovac: 307 (1,82%)
Ilok: 306
 
Prema popisu iz 1931. godine, stanje je bilo sljedeće:
Zagreb: 12.315 (6,63%)
Osijek: 4.348 (10,77%)
Varaždin: 1.400 (9,58%)
Čakovec: 860 (14,82%)
Vinkovci: 730 (5,05%)
Slavonski Brod: 700 (5,09%)
Bjelovar: 503 (4,89%)
Požega: 468 (6,59%)
Vukovar: 443 (4,07%)
Koprivnica: 410 (4,35%)
Karlovac: 400 (1,88%)
Sisak: 374 (3,42%)
Ilok: 319 (5,08%)

Posljedice Holokausta u Drugom svjetskom ratu na području Nezavisne Države Hrvatske skoro su dovele do uništenja Židova na područjima Hrvatske i do devastiranja hrvatsko-židovske baštine. Od 41 sinagoge, koliko ih je u Hrvatskoj bilo 1941., uništeno ih je 20. Od oko 25.000 Židova na području Hrvatske 1941., od čega su 20-23 tisuće bile registrirane u židovskim općinama, a još više od 2000 bilo ih je asimiliranih, u ratu i u logorima pobijeno ih je oko 21.000. Samo u Zagrebu 1940. bilo je u aškenaskoj općini 8.712 osoba, u sefardskoj 625 osoba, a u ortodoksnoj 130 osoba. Ukupno je to bilo 9.467 registriranih Židova, dok ih je još oko 2.000 bilo neregistriranih ili u miješanim brakovima. Holokaust je preživjelo samo njih 3.000.