Performans Udruge Brod upozorava na konzumerizam kao ozbiljan društveni problem koji najviše targetira i pogađa upravo žene.
SLAVONSKI BROD - U prijepodnevnim satima petka, Udruga Brod - grupa za ženska ljudska prava, izvela je na kišnim slavonskobrodskim ulicama performans 'Kupi odmah' kako bi ukazala na konzumerizam kao oblik suvremene ovisnosti, koja ženama i djevojčicama nameće neprestanu potrebu za trošenjem na odjeću i kozmetiku.
Problem je po razmjerima i utjecaju usporediv s muškom ovisnošću o kockanju, ali ostaje nedovoljno prepoznat u javnosti. Performans također upozorava na razorne ekološke posljedice tekstilne industrije.
Članice Udruge započele su performans u svojim prostorijama u Krešimirovoj te potom prošetale ulicom. Naglasile su potrebu za promjenom društvenih i osobnih navika kako bi se smanjio konzumeristički pritisak i zaštitila prava žena.
Anamarija Matanović iz Udruge Brod, objasnila je poruku performansa.
N.K./PLUS
- Šoping je postao svojevrsna pandemija u kojoj ljudi, posebno žene, često donose impulzivne odluke. To može dovesti do financijskih problema, pa čak i do bankrota, jer mnogi troše više nego što si mogu priuštiti. Kupnja može izazvati trenutnu euforiju, ali taj osjećaj brzo prerasta u osjećaj krivnje. Pitamo se: 'Zašto sam to kupila?'. Često shvatimo da nam to što smo kupili uopće nije bilo potrebno. Statistike pokazuju da je čak 80-90% stvari koje kupujemo, poput odjeće, nakita ili parfema, zapravo nepotrebno. Imamo dovoljno odjeće u cijelom svijetu. Umjesto da neprestano kupujemo novu, možemo birati second hand odjeću - već korištenu, ali dobro očuvanu i kvalitetnu. 'Spora moda' predstavlja održiviji pristup odjeći, a u našem gradu već postoji pokret koji potiče upravo to. Stari materijali i odjeća obrađuju se i prerađuju u nove odjevne komade. Ovo je važan korak prema očuvanju planeta jer trenutni način masovne proizvodnje i bacanja odjeće uništava okoliš. Imamo cijele deponije, čak i u Bosni, koje velike korporacije koriste za odlaganje, a često se radi o potpuno novoj odjeći. Istraživanja su pokazala da, kada vratite odjeću u trgovinu jer vam veličina ne odgovara ili želite zamjenu, ta odjeća se često ne vraća u prodaju, nego završava na otpadu. Veliki trgovci bacaju čak 80% nove garderobe koja im se vrati. Ovo je ogroman ekološki problem koji rijetko dolazi u središte pozornosti, ali ga moramo osvijestiti. Industrija mode ulaže ogromne resurse kako bi privukla potrošače, osobito žene. Koriste se sofisticirane psihološke taktike - od odabira glazbe i uređenja prostora do boje svjetla i specijalnih ogledala koja nas vizualno čine vitkijima. Naše konfekcijske brojeve smanjuju kako bi nam prodali iluziju da nosimo manju veličinu. Primjerice, ako nosite veličinu M, na etiketi će pisati S kako biste se osjećali bolje i kupili taj komad odjeće. Ono što je posebno zabrinjavajuće jest to da je upravo na žene usmjeren najveći pritisak. Od žena se očekuje da uvijek budu dotjerane, lijepo obučene i uređene. Smatramo da je ovo dio šire borbe za ženska prava. Na žene se vrši najveći potrošački pritisak i one su najugroženije u ovom kontekstu. Zato moramo početi razmišljati ekonomski i ekološki odgovorno, jer nas ova kultura prekomjerne potrošnje vodi u ekološku i financijsku katastrofu. Na kraju, želim naglasiti da se ovo pitanje ne tiče samo zaštite žena u kontekstu nasilja ili prava, već i zaštite potrošača općenito. Žene su najveće žrtve potrošačke kulture, ali upravo mi, kao nositeljice promjena, možemo osvijestiti ovaj problem i raditi na njegovom rješavanju. Svaka promjena počinje od pojedinca, a kolektivno možemo napraviti puno. - izjavila je Matanović.
N.K./PLUS
Znanstveni kontekst ovisnosti o kupovini
Ovisnost o kupovini, poznata i kao kompulzivna kupovina ili oniomanija, sve je rašireniji fenomen koji se često uspoređuje s drugim oblicima ponašajnih ovisnosti. Prema istraživanju iz 2024. godine, u Hrvatskoj je prevalencija ovisnosti o kupovini 14,3%, a najviše pogađa žene, umirovljenike, studente i mlade odrasle osobe.
Ovisnost o kupovini proizlazi iz složenog međudjelovanja bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika.
Kemijska reakcija u mozgu: Oslobađanje dopamina tijekom kupovine stvara osjećaj trenutnog zadovoljstva, koji vodi u začarani krug potrebe za ponavljanjem radnje.
Povezanost s emocionalnim stanjem: Depresija, tjeskoba i stres često su okidači za kupovinu koja privremeno pruža osjećaj kontrole i sreće.
Konzumeristička kultura dodatno produbljuje problem.
Reklamne kampanje i društvene mreže stvaraju umjetne potrebe.
Online trgovine olakšavaju impulzivnu kupovinu, a metode poput plaćanja na rate smanjuju osjećaj financijskog gubitka.
Pandemija COVID-19 donijela je novi val konzumerizma.
Zatvaranje u domove i porast online trgovine povećali su rizične obrasce potrošnje.
Kupovina kao "bijeg" od izolacije dodatno je normalizirala kompulzivno ponašanje.
Ekološke posljedice
Tekstilna industrija jedan je od najvećih zagađivača na svijetu. Procjenjuje se da čak 80% odbačene odjeće završava na deponijima, a često se radi o nekorištenim ili malo korištenim predmetima. Povrh toga, industrija troši ogromne količine vode i energije te proizvodi štetne emisije. Performans "Kupi odmah" ukazuje na potrebu za promjenom društvenih i osobnih navika te poziva na razmišljanje o održivijem pristupu kupovini. Ovisnost o kupovini nije samo osobni, već i društveni problem, koji zahtijeva hitnu pažnju radi zaštite financijskog i ekološkog zdravlja zajednice.
