U Hrvatskoj je u kolovozu radilo gotovo 38 tisuća umirovljenika, a u Brodsko-posavskoj županiji njih 895. O razlozima zašto stariji i dalje rade te što im to znači za život i zajednicu - razgovarali smo s Franom Piplovićem iz Matice umirovljenika Slavonskog Broda.
SLAVONSKI BROD - Prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u kolovozu je u Hrvatskoj bilo zaposleno 37.920 umirovljenika, dok ih je mjesec ranije bilo čak nešto više - 37.955, piše mirovina.hr. Nakon naglog rasta u lipnju i srpnju, kada je sezonsko zapošljavanje u turizmu podignulo brojke, brojke u kolovozu stagniraju.
Najviše umirovljenika zaposleno je u Gradu Zagrebu (10.302), zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji (4.407) te u Primorsko-goranskoj županiji (3.858), a slijedi Istarska s 3.156 zaposlenih umirovljenika, izvještava mirovina.hr. U 'top pet' je i Osječko-baranjska županija s ukupno 1.760 zaposlenih građana u mirovini.
Statistika - mirovina.hr
Brodsko-posavska županija u toj statistici broji 896 zaposlenih umirovljenika, od čega je 639 muškaraca i 257 žena. O ovoj temi razgovarali smo s Franom Piplovićem iz Matice umirovljenika Slavonskog Broda.
- Umirovljenici mogu bez nekih većih napora dati sebe. Najčešće rade četiri sata, što je s jedne strane zgodno i dobro za umirovljenike jer na neki način pojačaju svoju mirovinu - kojom većina opravdano nije zadovoljna. U psihološkom smislu, ti ljudi se onda ne osjećaju odbačenima. Naprotiv, u komunikaciji s ljudima, sa strukom, uopće u životu, osjećaju kako još nisu otpisani. Tako da i jedna i druga strana imaju korist. - poručuje Piplović i dodaje kako je rad u mirovini moguć onima koji imaju zdravlje i dobru kondiciju.
- Oni koji imaju zdravstvenih problema, naravno da to ne mogu. Ali tko je sposoban i u životnoj kondiciji, to je odlična stvar. - objasnio nam je.
No ključno pitanje je - rade li umirovljenici zbog financija ili socijalizacije.
- Mislim da je to kombinacija. Glavni razlog su naravno manja primanja, ali i osjećaj napuštenosti. Djeca su često daleko, partneri preminuli, mnogi su i bolesni. Zato im rad dođe kao jedna životna sigurnost, ali i socijalna sigurnost. Ljudi još uvijek mogu dati sebe, za svoju korist i za korist zajednice. - kaže Piplović PlusPortalu.
Prema podatcima Zavoda, muškaraca koji rade u mirovini je 24.369, dok je zaposlenih umirovljenica 13.551, što znači da je muških osoba koje rade u mirovini čak 10.818 više nego žena, piše portal mirovina.hr.
Podsjetimo, od 1. siječnja 2026. umirovljenici će moći raditi puno radno vrijeme uz pola mirovine.
- Onaj tko je to predložio, sigurno je vodio računa i o ekonomskim i socijalnim parametrima. Ne vidim da će svi moći raditi puno radno vrijeme, ali u svakom slučaju podržavam da barem pola radnog vremena ljudi budu angažirani - i to naravno u struci ili u poslovima za koje su osposobljeni. To će psihološki i mentalno pomoći ljudima da se ne osjećaju starima i beskorisnima, da ne provode sve vrijeme kod liječnika. Ovako će kroz životnu aktivnost i angažman u zajednici biti i sami sebi najbolji 'liječnici'. - objašnjava Piplović.
Poruka je jasna - umirovljenici i dalje mogu stvarati vrijednost, za sebe, ali i za druge. Rad u mirovini, dakle, nije samo krpanje kućnog budžeta, već i lijek protiv osamljenosti te dokaz kako godine ne brišu čovjekovu želju da doprinosi cijelom kolektivu.
