Učiteljica informatike Kristina Slišurić iz OŠ Matija Gubec u Cerniku otkriva kako s učenicima istražuje prednosti i rizike umjetne inteligencije, razvija kritičko mišljenje i promiče odgovorno korištenje tehnologije u obrazovanju.
CERNIK - Umjetna inteligencija (u tekstu: UI) više nije daleka budućnost nego svakodnevna stvarnost - od preporuka na društvenim mrežama i digitalnih alata u učionici do administrativnih poslova u školama. Sve češće otvara pitanje kako je primijeniti u obrazovanju: može li unaprijediti učenje ili nosi opasnost površnosti i prevelikog oslanjanja na tehnologiju?
O tim temama razgovarali smo s Kristinom Slišurić, učiteljicom informatike u Osnovnoj školi Matija Gubec u Cerniku. Uz redovnu nastavu vodi i izvannastavnu aktivnost BrAIn - Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene, sudjelovala je u izradi edukativnog priručnika Umjetna inteligencija u obrazovanju, a njezin je rad prepoznat i na županijskoj razini nagradom Zlatna kovanica za izvrsnost.
Za PlusPortal Slišurić je otkrila kako u praksi koristi alate umjetne inteligencije, kako ih učenici doživljavaju te koja je uloga učitelja u novom digitalnom okruženju.
1. Najprije, čestitam Vam na nagradi Zlatna kovanica! Možete li nam reći nešto više o njoj i što ona znači za Vas i Vaše učenike?
Zahvaljujem na čestitkama! Dobiti Županijsku godišnju nagradu Zlatna kovanica za mene je izuzetna čast i veliko priznanje. To je nagrada kojom Brodsko-posavska županija odaje počast pojedincima koji su svojim radom dali značajan doprinos u svom području, a u mom slučaju – obrazovanju i razvoju digitalnih kompetencija učenika i učitelja.
Za mene je potvrda da je moj dugogodišnji rad s djecom i kolegama prepoznat, a ujedno i motivacija da nastavim s jednakim entuzijazmom. Nagrada pripada i mojim učenicima jer me oni svakodnevno inspiriraju.
Posebno mi znači što je rad učitelja u manjoj sredini prepoznat na županijskoj razini, jer to šalje jasnu poruku da se kvalitetno obrazovanje i inovacije mogu razvijati u svakoj školi, bez obzira na njezinu veličinu ili mjesto.
Priznanje poput Zlatne kovanice nosi dodatnu odgovornost – biti uzor, dijeliti znanje, poticati druge na suradnju i inovacije. To je ujedno i motivacija da nastavim s projektima, edukacijama i mentorstvom, jer vjerujem da obrazovanje ima moć mijenjati živote – i to počinje u učionici.
2. Vaši učenici redovito ostvaruju odlične rezultate na različitim natjecanjima. Na koji ste njihov uspjeh posebno ponosni?
Moji učenici doista ostvaruju zapažene rezultate, od županijskih natjecanja u programiranju u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, pa preko različitih natjecanja koje pronalazim sama.
Najviše sam ponosna na sudjelovanje na Coding4Mandela natjecanjima. Osvojili su priznanja na svjetskoj razini, no još važnije je iskustvo koje su tamo stekli – upoznali su vršnjake iz cijelog svijeta, razmjenjivali ideje, otkrivali druge kulture i način razmišljanja.
Učenici kroz takva natjecanja uče da programiranje nije samo tehnička vještina, već univerzalni jezik koji povezuje ljude. Razvijanje timskog rada, komunikacija i suradnja jednako su važne kompetencije kao i samo kodiranje.
3. Kontinuirano radite na stručnom usavršavanju u polju svog rada i uvijek težite prenijeti znanja učenicima i svojim kolegama. Važan doprinos na tom planu upravo je Vaše sudjelovanje u izradi edukativnog priručnika Umjetna inteligencija u obrazovanju. Što je cilj tog priručnika i koliko on može pomoći učiteljima?
Priručnik je nastao iz potrebe da se učiteljima i drugim djelatnicima ponudi konkretan, razumljiv i primjenjiv alat.
Cilj je bio demistificirati UI, pokazati svrhovitu primjenu i potaknuti kritičko promišljanje o njezinoj ulozi u obrazovanju. Kroz ciklus od 4 webinara obradili smo UI iz perspektive učenika, učitelja, administracije i ravnatelja. Željeli smo pokazati i prednosti i rizike, dati učiteljima ideje kako UI integrirati u nastavu, ali i naglasiti etičke smjernice.
Priručnik je dostupan OVDJE.
Posebno sam ponosna što sam, s kolegama iz Udruge Suradnici u učenju, koautorica Priručnika kurikuluma Umjetna inteligencija (UI) kroz Microsoft okruženje, u kojem smo pripremili scenarije poučavanja za 70 sati nastave koji pokrivaju sve ishode kurikuluma za ovu izvannastavnu aktivnost. To je vrijedan alat koji učiteljima daje sigurnost i konkretne ideje kako UI dovesti u učionicu na smislen i strukturiran način prilagođen uzrastu učenika.
4. Roditelji, učitelji, pa i šira javnost često s nepovjerenjem gledaju na UI. Što mislite, zašto postoji taj otpor i kako ga je moguće prevladati?
Otpor je rezultat straha, a strah je često povezan s nepoznatim. Kad nešto ne razumijemo dovoljno dobro, prirodno je da prema tome imamo sumnju ili čak strah. Roditelji se boje kako će UI utjecati na djecu, učitelji se pitaju hoće li ih zamijeniti, a javnost strahuje za radna mjesta.
Međutim, kad UI objasnimo i pokažemo konkretne koristi, onda vidimo da ona rasterećuje od ponavljajućih poslova, personalizira učenje i otvara prostor za kreativnost. Naravno, važno je imati jasne smjernice za korištenje UI u obrazovanju. Samo tako možemo osigurati da svi učitelji i učenici imaju jednake uvjete, da se štite djeca i njihovi podaci te da se izbjegne zloupotreba tehnologije.
5. Je li UI već donijela promjene i u obrazovanju? Kakvo je stanje s implementacijom UI u Vašoj školi odnosno učionici?
Da. U nastavi i izvannastavnim aktivnostima koristimo alate UI za projekte poput prepoznavanja slika ili generiranja teksta. Učenici uče ne samo digitalne vještine, nego i kritički promišljati, prepoznati deepfake sadržaje i odgovorno koristiti tehnologiju.
Za mene kao učiteljicu alati UI postali su dragocjeni pomagači – koristim ih za kreiranje vizualnih sadržaja, prijedloge za prilagodbu nastavnih materijala ili ideje za vježbe, što mi štedi vrijeme i daje više prostora za rad s učenicima. Vidim da i kolege sve više istražuju UI, posebno za administrativne zadatke, pripremu izvještaja ili oblikovanje materijala.
Važno je naglasiti da sve ove promjene zahtijevaju edukaciju svih sudionika i promišljeni pristup. Zato je ključno da učitelji budu educirani, da razumiju etičke aspekte i da učenike vode kroz proces odgovornog korištenja alata UI.
6. O ovoj se temi u školi bavite i kroz izvannastavnu aktivnost BrAIn – Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene. Kritičko promišljanje ističete kao važan ishod. Kako ga razvijate kod učenika? Možete li nam opisati kako izgleda takav rad s učenicima?
Ova izvannastavna aktivnost namijenjena je učenicima sedmog i osmog razreda osnovne škole. Fokus stavljamo na razumijevanje osnovnih koncepata UI, njezine praktične primjene, ali i na razvoj kritičkog promišljanja, etike i odgovornog korištenja tehnologije.
Kroz aktivnosti učenici istražuju kako UI prepoznaje slike, glas ili tekst, kako nastaju preporuke na mrežama koje koriste svakodnevno, ali i gdje leže granice i izazovi umjetne inteligencije. Posebno radimo na temama prepoznavanja deepfake sadržaja, sigurnosti i zaštite podataka.
Primjerice, kada radimo temu deepfake sadržaja, učenicima pokažem nekoliko primjera generiranih fotografija ili videozapisa. Zadatak im je analizirati sadržaj, uočiti detalje koji mogu otkriti da se radi o manipulaciji te usporediti ga s vjerodostojnim izvorima. Raspravljamo o mogućim posljedicama ako takvi sadržaji postanu viralni, kakve posljedice mogu imati na društvo ili pojedinca te na koji način oni kao korisnici interneta mogu reagirati.
Na taj način učenici uče da UI nije nepogrešiva i da se rezultati uvijek trebaju kritički propitivati. Tako razvijaju medijsku i informacijsku pismenost, ali i odgovornost u korištenju digitalnih alata.
7. Kako učenici, prema Vašem iskustvu, pristupaju UI - doživljavaju li je prvenstveno kao koristan alat ili je koriste da im olakša i skrati posao?
Učenici već sada koriste UI u svom svakodnevnom životu, iako toga ponekad nisu ni svjesni. Kada razgovaramo na satu, često sami otkrivaju da ona „stoji iza“ preporuka na YouTubeu, filtera na društvenim mrežama ili aplikacija koje koriste za komunikaciju i zabavu. Kad ih usmjerim da promisle o tome, onda im postane jasno da UI nije nešto daleko i apstraktno, nego dio njihove svakodnevice.
Kod kuće su probali generirati slike, prevoditi ili pisati tekstove, a neki priznaju da bi preskočili čitanje lektire uz ChatGPT. To je svakako problem jer čitanje nije samo prikupljanje informacija o radnji knjige – ono razvija maštu, empatiju, sposobnost analize i kritičkog razmišljanja. Kada učenici posegnu za gotovim odgovorima, oni se lišavaju tog važnog procesa i ostaju na površini.
Zato im objašnjavam da UI može biti koristan alat za provjeru razumijevanja pročitanog ili vizualizaciju, ali nikada ne može zamijeniti osobno iskustvo knjige odnosno emocije koje priča izaziva, povezivanje s likovima ili razmišljanje o porukama koje autor želi prenijeti.
Problem nije u samoj tehnologiji, nego u načinu korištenja. Ključno je da nauče razliku između odgovorne uporabe i prečaca. Zato je na nama učiteljima da ih usmjerimo i ponudimo im kreativne načine rada s lektirom: rasprave, dramske prikaze, vizualne projekte ili usporedbe s današnjim svijetom, kao što to uglavnom učitelji hrvatskog jezika danas i rade.
8. Korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju praćeno je nizom etičkih problema. Koje su potencijalne negativne posljedice prekomjerne upotrebe tehnologija UI u obrazovanju? Koji su najčešći izazovi za učitelje i kako ih rješavati?
Veliki problem je pitanje etike zbog korištenja UI za pisanje zadaća, eseja ili rješavanje zadataka bez razumijevanja. Tome se može doskočiti promjenom načina vrednovanja. Učitelj može zadati zadatak koji uključuje kreativnost, praktičnu primjenu i osobno iskustvo, a prije toga važno je i razgovarati s učenicima o etici korištenja tehnologije. Umjesto zabrane, važno je uputiti ih kako koristiti alate za učenje, a ne za prepisivanje.
Učitelji se također mogu osjećati preopterećeno jer imaju osjećaj kako moraju stalno pratiti nove alate i trendove. Naglašavam potrebu postupnog usvajanja i odabira samo onih alata koji zaista donose dodanu vrijednost u nastavi. Profesionalna podrška i razmjena iskustava među učiteljima (stručna vijeća, udruge, webinari) ključni su za smanjenje tog pritiska.
Izazov su i umjetno stvorene lažne slike i videozapisi. UI je izuzetno dobar alat za stvaranje uvjerljivih krivotvorina koje se sve češće koriste za dovođenje ljudi u zablude. Primjerice, korištenje slika s društvenih mreža za stvaranje slika razodjevene osobe ili seksualno eksplicitnih sadržaja koji se koriste za elektroničko nasilje i ucjenjivanje.
Alati UI nisu nepogrešivi – mogu ponuditi netočne, nepotpune ili pristrane podatke. Često se može čuti kako umjetna inteligencija halucinira. Može se dogoditi da, u nedostatku poznavanja točnog odgovora, sustav da odgovor koji je potpuno netočan te čak i tvrdi kako je upravo taj odgovor točan.
Više o tome možete saznati OVDJE.
9. UI u obrazovnom sustavu neminovno otvara mogućnost stvaranja dinamičnog i prilagodljivog okruženja za učenje i poučavanje, samo ako se iskoristi na odgovoran način. Koja bi bila Vaša poruka o etičnoj i odgovornoj primjeni UI u školama?
Važno je prije svega svjesno i odgovorno korištenje – uz razumijevanje kako alati UI funkcioniraju, koje prednosti nude, ali i koji rizici postoje. Većina trenutačno dostupnih alata UI razvijena je za odrasle korisnike, bez posebnog prilagođavanja za maloljetnike što otvara pitanje zaštite privatnosti, sigurnosti i mogućih neprimjerenih sadržaja.
Zato učitelji, ali i roditelji imaju važnu ulogu u vođenju djece: treba ih naučiti kako postavljati pitanja, prepoznati kada UI daje netočan ili pristran odgovor i kritički promišljati o dobivenim informacijama. Umjesto zabrana, naglasak treba staviti na edukaciju o etici – primjerice, da UI ne smije služiti kao prečac za varanje na zadacima, nego kao alat za istraživanje i podršku učenju.
Za učitelje to znači da trebaju odabrati alate koji su pouzdani i primjereni dobi učenika, jasno definirati pravila korištenja u razredu i razgovarati s učenicima o prednostima i ograničenjima umjetne inteligencije. Kada to činimo otvoreno, gradimo povjerenje i potičemo učenike da razviju digitalnu odgovornost – vještinu koja će im trebati u budućnosti.
„Balans je ključ – UI može obogatiti nastavu, ali učenike i dalje moramo učiti kritičkom mišljenju,kreativnosti i odgovornosti.“
Umjetna inteligencija sve je prisutnija u učionicama – pomaže u personalizaciji nastave, otvara prostor za kreativne projekte i olakšava administrativne poslove učitelja. No uz prednosti, donosi i izazove.
Za kraj našeg razgovora Slišurić je poslala poticajnu poruku o njezinoj primjeni i usmjerila na važnost brige o mentalnom zdravlju i digitalnoj dobrobiti učenika.
- Umjetna inteligencija u obrazovanju nije zamjena za učitelja nego alat koji može obogatiti nastavu i učiniti je pristupačnijom i zanimljivijom za svakog učenika. Pritom ne smijemo zaboraviti važnost mentalnog zdravlja i digitalne dobrobiti – učenike trebamo učiti kako koristiti tehnologiju odgovorno, s mjerom i na način koji potiče kreativnost, kritičko mišljenje i osjećaj ravnoteže. Ako UI postane naš saveznik u stvaranju poticajnog i zdravog okruženja za učenje, osigurat ćemo da djeca odrastaju kao digitalno kompetentni, ali i emocionalno snažni pojedinci.
