U Hrvatskoj raste broj radnika koji tvrde da trpe mobbing - u 2024. godini njih čak 832 prijavilo je zlostavljanje na poslu. Ipak, službene prijave i dalje stagniraju, a u Slavonskom Brodu radnici rijetko traže pomoć.
SLAVONSKI BROD - Mobbing, ili psihičko zlostavljanje na radnom mjestu, je dugotrajno i sustavno ponašanje jedne ili više osoba prema drugoj osobi s ciljem ponižavanja, degradiranja i ugrožavanja njenog integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta.
No, tema zlostavljanja na radnom mjestu ili 'mobbinga' i dalje je obavijena šutnjom, a građani se rijetko odlučuju potražiti pomoć. Kako kaže pravna savjetnica Anja Ostopanj iz Informativnog pravnog centra (IPC) u Slavonskom Brodu, većina ljudi ni ne koristi termin 'mobbinga', nego dolazi s opisom problema koji tek pravni savjetnici prepoznaju kao elemente poslovnog oblika zlostavljanja.
- Građani se Informativnom pravnom centru zbog slučajeva mobbinga na radnom mjestu obraćaju vrlo rijetko. U praksi gotovo nitko od njih sam ne koristi termin mobbing - nego najčešće dolaze s opisom situacije u kojoj osjećaju pritisak, ponižavanje ili nepravdu na poslu, ali bez da to nazivaju tim pojmom. Tek kroz razgovor i pravno savjetovanje naši pravni savjetnici prepoznaju da se radi upravo o elementima mobbinga. To pokazuje da mnogi građani svoje iskustvo doživljavaju samo kao 'problem sa šefom ili 'loše odnose na poslu', a ne kao pravno prepoznat oblik zlostavljanja na radu. - rekla nam je Ostopanj IPC-a.
Prema iskustvu savjetnice Ostopanj i IPC-a, najveći problem je neinformiranost. Posebno su ranjive starije osobe, radnici iz ruralnih sredina i oni na slabije plaćenim poslovima - koji često smatraju da je ponižavanje 'normalan dio posla'.
- Prema našem iskustvu, građani su još uvijek nedovoljno upoznati s mobbingom. Posebno je to vidljivo kod skupine starijih građana, građana iz ruralnih sredina te onih zaposlenih na slabije plaćenim i manje sigurnim poslovima. U tim skupinama se nepravedan ili ponižavajući tretman na radnom mjestu često doživljava kao 'normalan dio posla' ili 'nešto što se jednostavno mora trpjeti', a ne kao stvarna povreda prava. - objasnila nam je Ostopanj iz IPC-a.
Sudski postupci - dugotrajni i složeni
Naime, prema posljednjim podatcima Udruge Mobbing iz Zagreba, tijekom 2024. godine čak 832 osobe navele su da su bile izložene zlostavljanju na radnom mjestu - što je 154 osobe više nego u 2023., iako ukupan broj službenih prijava i dalje stagnira (što je porazan podatak). Često je slučaj da i radnici koji zapravo posumnjaju na mobbing budu suočeni s nesigurnim načinom istinske zaštite.
- Nažalost, radnik koji sumnja da je izložen mobbingu u Hrvatskoj nema neka posebna prava koja bi mu značajno olakšala postupak zaštite. U praksi je često prepušten sam sebi, suočen s teretom dokazivanja i nesigurnošću oko koraka koje može poduzeti. - objasnila nam je naša sugovornica.
Prvi formalni korak je prijava poslodavcu, no upravo je tu situacija najosjetljivija - jer su poslodavci često i sami počinitelji.
- Prvi korak u postupku zaštite uvijek je obraćanje poslodavcu, no upravo tu u praksi nastaju najveći problemi. Nerijetko je poslodavac sam taj koji provodi mobbing ili to čini netko iz njegova kruga bliskih suradnika, pa radnici s pravom strahuju da će prijavom samo dodatno pogoršati svoj položaj. - rekla je savjetnica iz IPC-a.
Sudski postupci dodatno obeshrabruju, jer mogu trajati godinama i zahtijevaju opsežne dokaze - od svjedoka do medicinske dokumentacije.
- Sudski postupci su užasno dugotrajni i složeni. Razlog je što se radi o specifičnim sporovima u kojima je nažalost vrlo teško dokazati zlostavljanje - potrebno je prikupiti svjedočanstva kolega, medicinsku dokumentaciju, pismene dokaze i druge materijale koji potvrđuju tvrdnje radnika. Takvi postupci pred sudovima mogu trajati i nekoliko godina. - objasnila je Ostopanj za PlusPortal.
IPC jednom radniku pomogao - uznemiravanje na poslu prestalo
Unatoč i postojanju pravnih mehanizama, mnogi radnici u praksi se ne odlučuju na prijavu.
- Strah od gubitka posla je opravdan i prisutan, jer se upravo takve posljedice često i događaju. Radnici i dalje vrlo rijetko prijavljuju mobbing. Često se događa da, ako dođe do nezakonitog otkaza - što je prilično česta situacija među korisnicima naših usluga, radnicima je u konačnici najvažnije zaštititi svoja materijalna prava, poput naknade za neiskorišteni godišnji odmor, zaostalih plaća, otpremnine ili ostvarivanja prava kroz odrađivanje otkaznog roka. - objasnila nam je.
No, unatoč poteškoćama, postoje i pozitivni ishodi. Pravna savjetnica Anja Ostopanj navodi slučaj radnika koji je doživljavao pritisak i diskriminaciju zbog pripadnosti nacionalnoj manjini. Nakon što mu je IPC pomogao sastaviti zahtjev za zaštitu dostojanstva radnika, situacija se značajno popravila, iako nije bilo sudskog postupka.
- Jedan radnik iz većeg privatnog poduzeća obratio nam se u situaciji koja mu je bila iznimno stresna - osjećao je da ga kolege sustavno uznemiravaju, a smatrao je i da je diskriminiran zbog pripadnosti nacionalnoj manjini. Pokušao se obratiti nadređenom usmeno, ali situacija se nije promijenila. On nije želio napustiti posao koji voli. Nakon individualnog savjetovanja, pomogli smo mu napisati službeni zahtjev za zaštitu dostojanstva radnika te smo se uključili u praćenje postupka pred poslodavcem. Iako radnik nije mogao u potpunosti dokazati sve svoje tvrdnje, postupak je imao konkretan učinak - odnosi na radnom mjestu su se poboljšali i uznemiravanje je prestalo. Ovaj primjer pokazuje da, i kada sudska zaštita nije opcija, pravovremena intervencija može značajno poboljšati radne uvjete i zaštititi radnika. - rekla nam je Ostopanj.
Prema IPC-u, nužno je i društveno i institucionalno djelovanje - od podizanja svijesti do skraćivanja sudskih postupaka.
- Prije svega, ključno je da se društvo osvijesti kako su mobbing i druga uznemiravanja na radnom mjestu neprihvatljiva. Uz podizanje društvene svijesti, važno je da nadležne institucije kroz sustavno sankcioniranje pokažu da se takvi postupci ne toleriraju. - poručila je.
Na kraju, jasno je kako mobbing ostaje problem o kojemu se premalo govori. Tek kada radnici prepoznaju da ponižavanje na poslu nije 'normalan dio posla' i kada o tome počnu otvoreno razgovarati počinje i razbijanje očite šutnje - što je prvi korak prema sigurnijem i zdravijem radnom okruženju.
